Stari sportaši Sarajeva redovno se sastaju. Uglavnom košarkaši i rukometaši, ali navrati i neki bivši sportista iz “druge branše”. Ovaj put izdvajamo Nedu Mahića. Sjećam se “slavnih dana” sarajevskog vaterpola kada sam gledao treninge na Bembaši kada su glavni bili Pavle Lukač, Nedo Mahić, Raka…no, ostaviću priču o sarajevskom vaterpolu, kome drugom nego prof. Zečeviću, živoj enciklopediji sarajevskog sporta (a i malo šire). Za sada evo slike Nede Mahića (prošle godine mi se hvalio da je napunio 77 godina, da još može popiti nekoliko viskija, a priču o seksu - preskačem! Uz njega je nešto mladji Lidumil Braco Alikalfić.

Nedavno se u Sarajevo vratio Sead Dardagan zvani Štakara nakon dužeg boravka u Americi. Naravno, odmah se pridružio staroj raji i postao stalni član redovnih sastanaka. Nedavno je postao i djed, ali nije u obavezi čuvanja unuka - kao neki, pa može vrijeme provoditi po kafanama. Read more »

Mont Tremblant, najveći skijaški centar Istočne Kanade. Trebalo nam je 10 sati vožnje od Londona. Torontašima manje od osam, a Ottawljašima oko dva. Sarajlija k’o pljeve. Predrag Ajvazović (unuk sveštenika Milorada o čijoj ljepoti se na ovom blogu već govorilo) sa suprugom Vedranom, dvije kćeri i punicom Hajrijom Balordom.

Tu su bračni parovi: Džinovići sa kćerkom, Pikse, Vukići sa kćerkom, Paređina. Društvo kao da su ga prenijeli sa Jahorine. Anja Štitić i naša Aleksandra dopunjuju družinu. Kad izađu na snijeg ne znaju se zaustaviti, osim u podne da prezalogaje u nekoj baraci – an maš restoranu.

A ja sam, nakon bogtepitaj koliko godina, ponovno stao na skije. Na jednoj zabitoj stazi na kojoj se niko ne skija, jer ih je stid. Obamro od straha, na staromodnim skijama Kasstle, molio sam Svevišnjeg da ne padnem. Imao sam sreće i prošao bez pada brzinom nešto manjom od jedne bakice koja se pješke spuštala. Sutradan sam, zbog nogodrhta, pauzirao, a potom opet stao i, gle čuda, išlo kao podmazano, sa sve kristijanijama, skokovima, ali i, pretežno, plužnim zavojima. Read more »

Fra Zvjezdan Linić: Ne igrajte se egzorcizmom                     Piše: Darko Pavičić

Kad se novinar sprema na intervju s egzorcistom, morao bi, valjda, imati nekakav grč u trbuhu, bar malu glavobolju ili vrtoglavicu. Ma, makar mizernu mučninu, dovraga! No, ništa od toga.

S fra Zvjezdanom Linićem, egzorcistom i voditeljem Tabora -Kuće susreta u Samoboru odradili smo i ovaj intervju, kao i desetke prije toga, u ležerno-duhovnom stilu kakav samo on zna priuštiti sugovorniku. Bez obzira na to je li novinar na zadatku, polaznik nekog od njegovih seminara ili možda nevoljnik pod opsjednućem.

• Splašnjava li egzorcizam kao top-tema?

• Ne, jer su pristupi ekstremni. S jedne se strane još o tome voli govoriti senzacionalistički.

• Zašto?

• Zato što je misteriozno. Za neke je ljude to možda glupo, srednjovjekovno i do kraja zatucano, a s druge strane nečega ima. Ljudi ’njuše’ da ima đavla, da postoji neko zlo u duhovnim prostorima. Čim se negdje govori o tome, meni kao svećeniku to namakne posao.

Čim se negdje nešto izjavi i poveže s mojim imenom, dobivam pozive često bolesnih ljudi kojima ne izbjegavam pomoći ako ikako mogu, premda je riječ više o duševnim, a ne duhovnim problemima.

No ljudima jasno treba reći o čemu je riječ. Čvrsto vjerujem da postoji Zlo, đavo kao duhovna sila, da su vidljivi i nevidljivi svijet povezani jer nije sva stvarnost ono što vidim. Vjera prvih kršćana upozorava na vjerovanje u vidljivi i nevidljivi svijet koji nije ništa manje stvaran ako ga ja ne vidim. I čvrsto vjerujem da u tome nevidljivom svijetu, nošen Biblijom i riječju Božjom, to mogu definirati.

Primjerice, kao što se definiraju anđeli kao osobna i slobodna bića. Ali pazite, vjeru u taj nevidljivi svijet mnogo nam je pokvarila mašta pa govorimo o paklu kao plamenu, vatri i žaru, što kvari teološku viziju pakla jer bit pakla je biti odvojen od Boga koji je izvor svakog života i sreće. Tako smo maštom pokvarili i slike đavla i anđela. Đavla ne možete vidjeti, možete imati neku prikazu i misliti da ste nešto vidjeli. Read more »

Muhamed Hamo Masleša koji sada živi u Los Angelesu (Beverly Hills) poslao je tužnu vijest i podsjećanje na nekadašnjeg popularnog fudbalera Beku Arnautovića. Bio je obljubljen i kao ličnost u šta sam se imao prilike uvjeriti za vrijeme mog četvorogodišnjeg rada u “Svjetlosti” kada smo zajedno radili u OOUR “Spoljna trgovina”. Slava mu!

“Dragi Vlado, Evo, nažalost, jos jedne tužne vijesti. U subotu je Sarajevo ostalo siromašnije za jos jedno “gradsko lice”. Oni koji su bliski fudbalu znaju za Beku Arnautovića. Imao je, tek, 62 godine. Moždani udar bio je jači od njegove i naše želje da se ljetos, kada odlazimo na godišnje izlete u Sarajevo, ponovo vidimo-zasjednemo i proćaskamo. Read more »

Maja Avdibegovic je napisala:

Želim da čestitam Vladi i svima vama koji se javljate na ovom izvrsnom blogu - ovaj blog vam je u kategoriji Parkuše, Olimpijade, Titove i Vase Miskina i svih drugih mjesta, slika i uspomena iz Sarajeva.

Ja sam nešto mladja generacija, rodjena 1966, ali vaši prilozi i komentari ne poznaju generacijske razlike, svi se u njima ili prepoznamo ili nas podsjete na prelijepe momente iz djetinjstva, mladosti i Sarajeva iz sretnih dana.

Još jednom, svaka čast na blogu, druženju, spajanju. Uljepšate mi svaki ponedeljak ujutro kad dodjem na posao - dovla.net je prva stanica.

Pozdrav, Maja, Melbourne, Australia

Slavica je napisala:

Poštovani Vlado, ako Vam se učini zanimljivim ovaj zapis Mire Furlan, objavite ga na Blog-u. Pozdrav

RAZGLEDNICE IZ STAROG KRAJA: ZAPISI MIRE FURLAN S PUTOVANJA KROZ POSTRATNU SRBIJU, HRVATSKU I BOSNU I HERCEGOVINU

Zagreb: usred Novog Zagreba – gle čuda! - niknula je Amerika. Čemu putovati preko oceana kad je Amerika, eto, došla sama? Eskalatori, elevatori, sve blista i šljašti, cijene paprene, ljudi po kafićima, ne može se naći slobodno mjesto. Nitko od okolnih stanara, doduše, ne može izgovoriti ime novog tržnog centra, ali nema veze, važno je da se čovjek osjeća kao građanin svijeta. Pa što ako prosječna penzija pokriva otprilike jednu kavu i jedne cipele u toj nepreglednoj zgradurini neizgovorljivog imena! Čovjek se nekako osjeća bolje kad zna da u svakom času može kupiti Bossovo odijelo i Dieselove tenisice. Važno je imati tu opciju. Odmah se osjećaš svjetski.

Beograd: usred Novog Beograda – gle čuda! – niknula je Amerika. Čemu putovati preko oceana kad je Amerika, eto, došla sama? Eskalatori, elevatori, sve blista i šljašti, cene paprene, ljudi po kafićima, ne može da se nađe slobodno mesto. Niko od okolnih stanara, doduše, ne može da izgovori ime novog tržnog centra, ali nema veze, važno je da se čovek oseća kao građanin sveta. Pa šta ako prosečna penzija pokriva otprilike jednu kafu i jedne cipele u toj nepreglednoj zgradurini neizgovorljivog imena! Čovek se nekako oseća bolje kad zna da u svakom času može da kupi Bossovo odelo i Dieselove patike. Važno je da se ima ta opcija. Odmah se osećaš svetski. Read more »

Bosna i Hercegovina slavi Dan nezavisnosti

Danas je 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na današnji dan 1992. godine na referendumu o nezavisnosti građani su izabrali Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu, suverenu i cjelovitu državu.

Vijeće ministara Evropske unije potom je 6. aprila 1992. godine u Briselu donijelo odluku o međunarodnom priznanju Republike Bosne i Hercegovine. I ovaj put, kao i ranijih godina, nezavisnost Bosne i Hercegovine obilježava se u samo jednom dijelu naše zemlje, u Federaciji. Vlasti Republike Srpske ovaj praznik ne priznaju.

Danas u 9.00 sati predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac, predsjedavajući Gradskog vijeća Marin Ivanišević i načelnik Općine Centar Dževad Bežirević u povodu obilježavanja 1. marta Dana nezavisnosti BiH položit će cvijeće kod Vječne vatre u Sarajevu.

U 10.00 sati predsjedavajući Komšić i dr. Silajdžić položit će svijeće na mezarju Kovači. Planirano je da Komšić položi cvijeće i na Spomen parku Vraca u 10.30 sati.

Za 12 sati zakazano je svečano podizanje BiH zastave, uz intoniranje državne himne povodom obilježavanja Dana nezavisnosti u organizaciji Studentskog Parlamenta Univerziteta Sarajevo - Kampus Unvierziteta u Sarajevu, ul. Zmaja od Bosne.

Mirjana Bobić-Mojsilović | 29.02.2008

Čorba od labuda

Engleska je u šoku. Sve tamošnje novine na naslovnim stranama donose ekskluzivnu vest da je nekoliko labudova, tih predivnih ptica koje su pod zaštitom države, koje pripadaju kraljici i koje su ukras londonskih parkova i Temze, pojedeno. Na fotografijama se vide skeleti ptica i njihova polomljena krila. Pojeli su ih ljudi, a ne neke divlje zveri, a kako pišu engleske novine, radi se o doseljenicima iz istočne Evrope. Naime, skeleti ptica nađeni su pored šatora u kojima su spavali došljaci iz Rumunije i Poljske, a to se dalo zaključiti i po tome što je pored kazana za kuvanje, nađena i jedna rumunska Biblija. Tako je ona srpska „Čorba od kanarinca“ u velikom svetu dobila veće razmere i postala je čorba od labuda. Glad, čak i uz Bibliju, nemoguće je obuzdati, a treći svet Evrope, koji sanja o boljim danima u bogatoj Evropi, ne mari za lepotu o kojoj su napisane najlepše bajke. Čorba je čorba, a labud je ptica. Mogla bi ova bizarnost da bude predložak za esej o gladi, o jelu, o bajkama i simbolici labudova, ali je možda najzanimljivije pomisliti na Evropu u kojoj se ovo dešava. Apostrofiranje došljaka iz istočne Evrope kao vinovnika divljaštva dosta govori o novoj Evropi, ali i o statusu pridošlica. „Možda je u njihovim zemljama dozvoljeno jesti labudove, ali u Britaniji je to zločin“, komentarisali su šokirani građani. Ima Sioran divan esej o varvarima koji, zdravi, snažni i gladni stižu na obode dekadentog Rimskog carstva. Nagon za preživljavanjem ruši sve norme - na Andima su ljudi jeli ljude da bi preživeli posle avionske nesreće. U Londonu su ljudi (do duše iz istočne Evrope, to jest - divljaci) pojeli labudove iz istog razloga. Glad gospodari. Tako su gladni pojeli simbol lepote, nežnosti, ljubavi i gracioznosti. Pojeli su simboličkog princa i princezu, tradiciju i mit. Preživeli su. Rečju, labudova pesma civilizacije.

Cico Kabiljo je pronašao jedan specifičan proizvod na tržištu. Firma Orbit izbacila je na tržište švakaću gumu sa okusom ćevapa, istina nije navedeno da li se radi o okusu sarajevskih ili banjolučkih ćevapa kao najboljim iz ove kategorije. Povrh svega, ćevapi su u kajmaku! Recept za doručak bi bio vrlo jednostavan, uzmeš dvije žvake i somun i žvaćeš do mile volje.

Azra Jajatović je dodala i slatkiš - žvaku sa okusom baklave:

…pa poslije ćevapa, evo, dobre baklave!!!

Dobar tek!!!