Bato Jefti?: Pismenost glede ?italaca bloga

 (Odgovor  g — dinu Godri)

Povodom moga teksta «Otvarajte prozore», raspravljalo se
i o rije?i «glede» (Komentari: Godra, Jasna K. i  Iznobed).

Gospodin Godra direktno  pita:» Molim vas da mi
objasnite od kuda poti?e i otkada se koristi rije? «glede»
u našem jeziku … nikad nisam ?uo da neko upotrebljava
ovu rije?, sve do unazad 4-5 godina. Unaprijed zahvaljujem».

Ovaj  komentar pisan je s dobrim namjerama
pa nudim odgovor (u granicama mojih mogu?nosti).

U Pravopisnom rje?niku s pravopisnim pravilima Milovana
Gavezzija (Zagreb), koji je temeljen na pravopisnoj rje?ni?koj
gradji razli?itih autora (Gavezzi, 1903; Rozi?,1913; N.Andri?,
1911; Broz—Borani? 1915) – o rije?i glede  napisano je:
» GLEDE, ZASTARJELO, TREBA RE?I: O, RADI,
O TOM, RADI TOGA, A NE GLEDE TOGA.»

Bosanski  jezikoslovac, prof. dr  Halilovi? u Pravopisnom rje?niku

Bosanskog jezika bilježi rije? «glede» (pril.).[Sarajevo,
1996).

Profesor dr. Vladimir Ani? u Rje?niku hrvatskog jezika
zabilježio je:» Glede (koga, ?ega) pril. [slov.] arh.>>
neol. Što se ti?e (koga ili ?ega), u odnosu ( na koga ili što),
povodom (koga ili ?ega), u povodu (koga ili ?ega), o (komu ili o
?emu), u vezi (s kim ili ?im), u pogledu (koga ili ?ega); u odnosu
na (koga ili što), u odnosu prema (komu ili ?emu) [dogovorili smo
se glede toga, dogovorili smo se o tome] «.(Rje?nik h.j. Zagreb,
1998). {[slov.= slovenski ; arh.= arhaizam, stara rijec, starina ;
neol.= neologizam (nova rije?, jezi?ka novotvorevina)]}.

U  «Slobodnoj Bosni» (5. decembra 1991. novinar Željko Gaco
intervjuisao je profesora savremenog srpskohrvatskog
/hrvatskosrpskog/ jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,

dr Miloša Kova?evi?a . U velikom  naslovu intervjua
piše: »Glede je sjajna rije?». Izmedju ostalog, profesor kaže:
»Ja moram re?i da se meni veoma dopada aktiviranje iz
hrvatske baštine priloga glede. Niko ne?e danas  pogriješiti kad
kaže: razgovor glede jezika. Ali, danas ?e 90% onih koji pišu
pogriješiti kada pišu:  u vezi jezika (treba da piše: u vezi sa).»

Evo sada još samo nekoliko re?enica mog slobodnijeg
interpretiranja profesora Kova?evi?a: Srbin ne može
od imenice utisak napraviti glagol (npr.  utisknuti se ?? Sic!!!)
ve? uzima rije? dojmiti (gl.) i dojam (imen.) iz zapadne varijante.

Od imenice val (zapadna v.) ne može se napraviti glagol, a od
talas može — talasati. Mislim da je zna?ajan i ovaj citat:
»Jezi?ki sistem je isprepleten. To je mreža odnosa. Nasilno diranje
u mrežu odnosa koju je sistem sam uspostavio zna?i siromaštvo
jezika, ono siromaštvo koje nas o?ekuje u ekonomiji».(…) «Nema
nikakvih, gotovo nikakvih, razlika u samoj strukturi jezika, i ?im
nema razlike u strukturi, bez obzira koliko mi to nastojali, tokovi
komunikacije ne mogu se zaustaviti. Jezik mora ostati isto.

Realizacije ?e, vjerovatno, unutar pojedinih nacionalnih skupina
biti razli?ite na razli?itim teritorijima, a ne izmedju razli?itih
naroda».

Naveš?u još neke primjere   g l e d e   isprepletenosti jezi?kog
sistema: voz: vlak, ali samo vozni ; kuvati : kuhati, ali samo kuhinja;
doma?ica: ku?anica, ali samo doma?ica ku?e; ki?ma: kralježnica, ali
samo ?ovjek bez ki?me; krivo:  netacno, pogresno,
nepravedno, ali krivo — iskrivljeno.{Primjeri prof. Vere Vasi?, Novi
Sad}.

I pred kraj da direktno odgovorim g — dinu Godri. Smatram
da je rije?   g l e d e  komunikativna i svakom obrazovanom
?ovjeku u kontekstu sa drugim rije?ima lako shvatljiva, pa je
«položila najvažniji ispit» ispit iz mogu?nosti saopštavanja i
upotrebljivosti u jeziku. Naro?ito i kao stilisti?ka rezerva.

Valjalo bi da u jednoj od tema o jeziku u praksi razmatram
pitanja o rije?ima koje se neopravdano smatraju «njihovim i
našim» i od kojih se zazire iz nacionalno—politi?kih razloga.

Na kraju, da jednom anegdotom odmorim
?itaoce od  ozbiljnosti  prethodne teme.

Jedan od naših najpoznatijih pisaca iz oblasti primijenjene
lingvistike, dr Ivan Klajn, u ?lanku «Razosobljenje ?udoredja»
[ NIN, 31.XII 1996} – piše da mu je ?italac Ivan Most poslao
jednu anegdotu iz li?nog iskustva. U njoj kazuje:

»Na željezni?koj stanici (oh, ne stanici ve? postaji, zaboga !)
stajao sam u redu pred blagajnom. Kad sam došao do
blagajnice, zatražio sam: — Molim kartu za brzi voz za…

Jedna osoba iza mene prekida me: — U Hrvatskoj nemamo
vozove nego vlakove! – Ali ja se želim voziti a ne vla?iti –
branim se ja. —Zato i želim putovati vozom a ne vlakom.

Putnik iza mene iskorištava gužvu i traži od blagajnice:
–Dok se ovi prepiru, dajte vi meni vla?nu kartu za…
– Kakvu vla?nu kartu, šta je to? — ?udi se blagajnica.

– Pa ako nije voz nego vlak, valjda su i karte vla?ne
a ne vozne…

– Ne vla?ne nego vlakovne!—javlja se tre?i putnik
sklon lingvistici.

Eto, tako bivamo svakodnevno jezi?ki maltretirani.

S tim nam je živjeti.

Bato Jefti?

Komentari (29)

1
godra
Saturday, 2. August 2008 u 01:50

Poštovani prof. Jefti?u,
Zahvaljujem Vam na više nego iscrpnom odgovoru. Glede vaše godine, iznenadjuju me vaša hrabrost i mladala?ki avanturizam kada kažete da bi valjalo da, u jednoj od tema o jeziku u praksi, razmatrate pitanja o rije?ima koje se neopravdano smatraju «njihovim i našim» i od kojih se zazire iz nacionalno—politi?kih razloga. Na osnovu mog li?nog iskustva sa ovim forumom, da?u si slobodu da primjetim da možda još uvijek nije vrijeme za tako nešto. U svakom slu?aju, želim Vam dobar vjetar profesore.

U medjuvremenu, pošto sam po prirodi radoznao i nestrpljiv, djavo mi nije dao mira pa sam, putem interneta, “naletio” na sljede?a tri intervjua, koja mogu biti korisna u slu?aju da i Vama djavo neda mira glede «njihovim i našim»:

Prof. Dubravko Škiljan: Nemogu?e je dokazati da su hrvatski i srpski dva razli?ita jezika
http://www.h-alter.org/tekst/dubravko-skiljan:-nemoguce-je-dokazati-da-su-hrvatski-i-srpski-dva-razlicita-jezika/6152

Prof. Dubravko Škiljan: Govor mržnje danas djelotvorniji je nego u devedesetima
http://www.zamirzine.net/article.php3?id_article=164

Prof. Miloš Kova?evi?: Izmenom imena srpskog jezika u hrvatski, bosanski ili crnogorski, naš jezik ne postaje lingvisti?ki (nau?no) manje srpski
http://govori.tripod.com/bosanski.htm

Meni je vrlo interesantno to da je prof. Škiljan bio praunuk Ivane Brli? Mažurani?, pa tako i potomak bana Ivana Mažurani?a.

“U nevremenu u kojem su mnogi lažirali svoju ‘plemenitost’ i ‘plavokrvnost’, Dubravko Škiljan, zbiljski plemi? duha, radije je preskakao tu ?injenicu.” (Zagreba?ki Jutarnji List, povodom njegove smrti)

Profesore, još jedanput hvala i sve najbolje.

Godra

2
ZECEVIC LJUBISA - ZEKO
Saturday, 2. August 2008 u 03:37

Probajte objasniti slijedece rijeci: zaholcati, svirena, mrtvoljez.

Zeko

3
zdenka tribe
Saturday, 2. August 2008 u 10:52

Zeko, Zeko,
nije fer od prof. Jefti?a tražiti objašnjenje rije?i, pogotovo što si ti to podrobno ve? u?inio u svom odgovoru na ?ehajin komentar, objavljen ispod ?lanka UMRO BORIS DVORNIK, a koji blage veze nema sa smr?u doti?noga.

(ZECEVIC LJUBISA – ZEKO, Wednesday, 26. March 2008, u 11:28 CET, DOVLABLOG)

…Mitraljez su u B. Krajini zvali “mrtvoljez”, a sirena je bila svirena, jer svira. Termin “zaholcao”, “zaholco” se koristi za nešto što se (pre)brzo kre?e (”Sje?em ti ja okuku a s’ druge strane se valjak zaholco k’o tane”). Po svoj prilici da je došao od doma?ih radnika na sje?i šume kad bi spuštali balvane niz riže, i od predradnika – Švaba, ?uli “Achtung Holz-stamm!” = “Pazi deblo!”
————————————————–
Isto tako, nije fer tražiti od bilo koga, makar i najve?eg stru?njaka, da objašnjava zna?enje rije?i VAN KONTEKSTA zato što bi rezultat mogao ispasti kao sljede?i kompjuterski pokušaj:

HE DIED BORIS DVORNIK

…Machinegun in the Krajina B. called “mrtvoljez”, a siren was svirena, because plays. The term “zaholcao”, “zaholco” is used for something that is (too) quickly moving ( “I Sje?em you okuku as’ the other side of the roller zaholco like a bullet”). “Achtung Holz-stamm!” = “Pazi deblo!” By that probably came from domestic workers in the woods when sje?i would spuštali balvane series riže, and from predradnika – Švaba, heard “Achtung Holz-stamm!” = “Watch out trunk!”

———————————————————
Kao što se iz gornjeg da zaklju?iti, svi mi neizbježno “ponavljamo da ne zapamtimo” i dobro bi bilo da se držimo one narodne: ISPECI PA RECI!

Srda?no,
tetkainternetka

4
Jugo Narcis-Sarajevo
Saturday, 2. August 2008 u 14:01

Zaista su korisne adrese koje je poslao g. Godra. Narocito je korisna ona na kojoj Prof. Milos Kovacevic tumaci “postojanje” hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika. Da nisam to procitao ne bih znao gdje seseljevci i pripadnici ravnogorskog pokreta “pune baterije”. Hvala Godra.

5
Godra
Saturday, 2. August 2008 u 22:33

Tetkice,
U najboljoj namjeri, moram stati ovaj put na Zekinu stranu, ne zato što Zeki treba pomo?, daleko od toga, nego zato što me na?in na koji ga “izribaste” odmah asocirao upravo na predmet prepiske.

Ama tetkice, mnogo ste se “zaholcali” ovaj put.

Ja li?no mislim da se Zeka samo šalio, pri ?emu je možda iskreno zaboravio na prethodnu prepisku. Moja jedina primjedba se odnosi na to što je izostavio “zrakomlat”.

Prof. Jefti?u, mirno spavajte; Vaši bivši studenti ne daju na Vas, ?ak i onda kad Vas niko ne napada.

S druge strane, Tetkice, meni se vaše poruke dopadaju jer smatram da je temperament pozitivna osobina.

Narcise, na tebe nisam zaboravio, ali trenutno nemam više vremena za prepisku. Javi?u se sutra.

Pozdrav,
Godra

6
Mladen Stambuk (Ssccap)
Saturday, 2. August 2008 u 22:41

Tragedija jezikoslovna u ?etiri retka
(prema stvarnom doga?aju)

Naslov: Pretvorba Kilo-Metara u lipe i lisice

Scena: Gospodarska (nipošto Privredna) banka, u pozadini svijetle?i natpis “Kino-dvor(h)ana Imperijal” (zašto ne Bjelašnica kad ve? ne mere Romanija?).

Lica:
Osoba, službuju?a mla?a(h)na blagajnica i
Li?nost, njegova male(h)nkost klijen(a)t

Li?nost: – Da li ?e Vam biti potrebna moja li?na karta?
Osoba: – Ne, Vaša OSOBNA ISKAZNICA ne-?e biti PETREBITA!
Tajac dok Osoba nešto piše i prebrojava…
Li?nost (koristi to vrijeme da se “zbroji” bar dok se ne dokopa svojih kuna susprežu?i navalu adrenalina izazvanu tim bezobrazlukom):
– Gospodi?na, Kao klijenat za Vas ima da bidnem LI?NOST, koja je shodno tome u posjedu LI?NE KARTE a Vi, kad baš o-?e-te, budite osoba abece ili ž! Zavjesa… a potom
Glas: – Nakon kratkog Bol-ovanja na Zlatnom Ratu vaš junak je podlegao nemilosrdnim cijenama.

Ne treba, ipak, smetnuti s uma da su nam majke i o?evi izme?u dva svjetska rata pa i poslije bili uporno izlagani jezi?kom maltretiS(r)anju sa istoka: za mog oca ro?enog u Sto(l)cu doma je bilo: glede, tjedan, tisu?a, kruh, vrag, tisak … a u spisima je tada moralo biti: u vezi, sedmica, hiljada, hljeb, ?avo, štampa …
Utisak je rije? iz srpskog jezika iz kojeg je TISAK “pro?eran” kao rije? stranog (hrvatskog) porijekla.
Bato, u pravu si da ne treba po svaku cijenu od imenica stvarati glagole ali drugi primjer nije baš najsre?nije izabran. Iz imenica stranog porijekla selam, šalom (arapski ili hebrejski – MIR), talas (gr?ki: thalatta – MORE), izvedeni glagoli poselamiti, pošalomiti, zatalasati imali bi zna?enje poMIRiti odnosno zaMOREti(?). Uostalom, “ne talasaj” nikad nisam pro?itao u ozbiljnijoj knjizi niti ?uo u razgovoru izuzev u jednom vicu.

7
Gari
Saturday, 2. August 2008 u 23:04

Kao potvrdu tvrdnji prof.Jefti?a o jezi?kom maltretiranju navodim razgovor koji sam vodio u jednom turisti?kom birou na Jadranskoj obali. Zamolio sam službenicu da mi da na uvid Red vožnje Hrvatskih željeznica. Žena me pogleda, zatreperi o?ima i ponovi nekoliko puta….red vožnje..red vožnje … i na kraju re?e “a.. mislite vozni red”

8
Sanja
Sunday, 3. August 2008 u 02:22

Bilo kako bilo, jedan jezik ili tri, novinari , a i mi, blogeri (cast izuzecima), smo jednako,a mozda cak i nepismeniji, nego u doba kada smo koristili samo jedan. Mozda razlog za to treba traziti i u cinjenici da smo ocjene u knjizicama ili indeksima dobijali za poznavanje (nepoznavanje) jezika koji danas, po mnogima, vise ne postoji (ili bar ne pod tim imenom pod kojim su zavedene nase ocjene)
Ne znam koji su jezik ucili danasnji ucitelji, nastavnici, profesori, lektori i na osnovu kojih diploma predaju maternje jezike u skolama u BiH (da ne navodim sve, lakse mi je napisati – maternji jezik) Tesko je povjerovati da su, osim onih koji su fakultet zavrsili poslije rata, mogli priloziti diplome na kojima je napisano ime bilo kojeg od nova ????? jezika koja su danas u upotrebi. Onda nas i ne treba cuditi nivo nepismenosti koji bode i oci i usi.

9
ZECEVIC LJUBISA - ZEKO
Sunday, 3. August 2008 u 04:20

Draga Zdenka,

Senilnost je divna bolest. Nista te ne boli, a stalno nesto novo. To bi trebao biti najbolji odgovor na moje ponavljanje na vec objavljeno. No nije tako (ili: “bas tako”). Premda ih je bilo podosta, sa odgovorima nisam bio zadovoljan i od sarajevske raje sam ocekivao vise. U smislu dopunskih pitanja, tumacenja ili obavjestenja, kao na primjer o izgubljenim (ni u Rjecniku sarajevskih zargona ih nema) poput: kefati, stustiti se, strmop…, tupimir, peglajzna, tusimir.

U svakom slucaju, hvala na prevodu, a obecavam da vise necu ponavljati receno, naravno ako ne zabvoravim sta sam obecao.

Pozdrav Zeko

PS kako su i sta rade djeca, ima li unucadi?

10
Selma
Sunday, 3. August 2008 u 17:52

Izreka “Zaboravla sam svoj jezik, a ovaj strani jos nisam naucila” je nastala iz zezanja, ali je zapravo prava istina.

11
Josip Kabiljo Cico
Sunday, 3. August 2008 u 18:40

?š?ž?
O tesko?ama oko novih rije?i, evo kratkog razgovora malog u?enika i njegovog oca:
- Je li tata, sta zna?i rije?: “dapa?e”
- Nisam siguran sine, ali mi se ?ini da je to dijete od dapatke.

12
Lejla Bogdanovi?
Sunday, 3. August 2008 u 18:42

Tupimir i Tušimir su za pet, trebalo bi ih vratiti u svakodnevnu upotrebu, ima li neko prijedlog za prevod na engleski

Lejla

13
ZECEVIC LJUBISA - ZEKO
Monday, 4. August 2008 u 05:08

“Boaring person” je najbliže. U Sarajevu bi dr. Zlatan Hrelja – ?aki, sigurno izveo: Boarongly. Molim Zdenku ili Damjanu da pomognu.

Z

14
Željo
Tuesday, 5. August 2008 u 15:26

Zaklju?ak iz svih prethodnih priloga je nedvojben: svi su razumjeli svaku rije? koja je napisana u komentarima. Kada bi se okupili i uživo razgovarali, bilo bi isto. Dakle, tema je zabavna, takvom je treba i zadržati.
Pitanje: postoji li izvorna – slavenska rije?, u bilo kojem od “južnoslavenskih” jezika, koja po?inje sa slovom ili glasom “F”?
Za zabavu: “zajutrak”, kako se izgovara )ili kako se piše) u genitivu?

15
Fejo Mostarac
Tuesday, 5. August 2008 u 21:31

Od Bate Jefti?a se zaista može dosta nau?iti. On se drži svoje oblasti i nesumnjivo se radi o vrsnom stru?njaku. Medjutim, komentari od strane anonimca GODRA, po pravilu idu u drugom pravcu, i nije teško zaklju?iti da su nacionalno obojeni. Radi toga ne treba zamjeriti Jugi Narcisu na komentaru.

16
iznobed
Tuesday, 5. August 2008 u 23:51

Dobro, ako je talasati izvedenica od rije?i talas, šta bi bila izvedenica od rije?i val ? ZAvaliti ? POvaliti ? IZvaliti ? PRIvaliti ? RAZvaliti ? Mi se, o?igledno, odli?no razumijemo na svih preko nekoliko naših jezika. Zašto to, onda, ne prihvatimo kao takvo, a akademske rasprave, koje obi?no završavaju sa amebama, ne ostavimo onima koji se od toga hrane. Da kažem TIME hrane, vjerojatno bi dobilo druga?iji smisao. A ni sam nisam siguran šta je, jezi?ki, pravilno. A i lakše mi je istraživati onih bar 75 % što nam je svima zajedni?ko, nego roviti po onih 5 % posebnosti. Jer, kao i sve po ?emu se rovi, lako se pove?a. A i u ono vrijeme mraka (tko upali svjetlo ?…), imao sam (ne)sre?u pa sam u?io na dva jezika: srpskohrvatski i hrvatskosrpski. Dakle, kao pseudo poliglot, uvijek sam imao daleko manje komunikacijskih problema od jednojezi?nih. Sada, kada dobar dio nas razvija i dalje te, sad prave, poliglotske sposobnosti, jedno prosto pitanje: zašto forma kada je dovoljna suština ?

17
ZECEVIC LJUBISA - ZEKO
Wednesday, 6. August 2008 u 01:11

Zeljo,
Ima: Faraon Ramiz III iz Fisokog i žena mu, bosanska faraonka, Kleofata.

Kad god naletite na neku “stranu” rije?, razmislite kako bi je i gdje mogli upotrijebiti.

Evo jedne za koju ih malo zna u sinonimnom zna?enju: PRATITI.
Zeko

18
Mladen Stambuk (Ssccap)
Wednesday, 6. August 2008 u 11:40

Doma?a zada?a za Zeku
U svojstvu bivšeg “trackandfield-aša” tj atlete iliti lahkog atleti?ara (Žvakonjekako se sade kod nas prevodi engleska rije? athlete) mogŽo bi se ba Fatati (kŽo što Mane Raguz uFati Mandu Za…) posla glede rje?nika sportskih termina.
Za po?etak lahka Ti atletika tj Tvoja uža struka (disciplina) mada ne znam koliko si se lahko podavao niti da li si baš bio discipliniran:
- skok u vis (u dalj) i skaka?-ica uvis (udalj) ali ne troskok, troskaka?-ica
- skok s motkom zna?ilo bi da skaka?i-ce pod ruku spodbiju motku pa skupa s njom preko letve,
- utrka na 110 m s preponama zna?ilo bi da svaki tj svaka (u)trka?(ica) ufati za preponu (za onaj dio svog tj tu?eg tijela) pa ko ?e prije. Zato mi se ?ini bolje: 110 m preko prepreka ili možda je stilski zgodnije preko zapreka,
- steeplechase?
- disk?
- sedmoboj i desetoboj je u redu što zna?i da bi trebalo i dvoboj i troboj umjesto biathlon i triathlon.
- smuk (dobar sinonim za spust tj down-hill), pa bi smu?ke i smu?ar išlo umjesto skije i skijaš, da li onda treba re?i skakanje i tr?anje na smu?kama?
- utakmica (tekma) ide za kolektivne (skupne?) sportove ali za pojedina?ne bi možda bolje bilo natjecanje.
- Komentar se uvijek, pa i na ovom B-logu, može zamijeniti rje?ju osvrt ali ne ide RTV osvrta?i.
Ovi posljednji su na HRT-u smislili naše rije?i za sve pojmove u nogometu (futbalu?) izuzev: centarfor i centarhalf su zamijenili sa dobrim švapskim špic i štoper, opsajd tj He is of side su preveli sa našao se u zale?u, hands (enac) je igranje rukom, aut je ubacivanje ta trane itd ali bolje išta nego ništa. Proslavljena TV osvrta?ica Milka Babovi? uporabljavaše ?ak i ženska mom?ad ali od kako je “umirovljena” opet se koriste rije?i tim, klub ili ekipa.
Usput nešto za Želju: Frka, Frljoka, Frktati, Fatati se nekog posla ili s Mandom na Vilsonovom -ovo posljednje je zaFrkancija a zajutrak treba ionako presko?iti i to u svim padežima!

19
Željo
Wednesday, 6. August 2008 u 16:56

Zeko,
Fala ti felika. Slatko se nasmijah. A glede onog “pratiti”, deder malo prosfijetli!
Pozdrav tebi i Mikici.
Željo.

20
ZECEVIC LJUBISA - ZEKO
Wednesday, 6. August 2008 u 23:38

Mladene,
Idemo redom

Tvoje pitanje – skok u vis (u dalj) i skaka?-ica uvis (udalj) ali ne troskok, troskaka?-ica
Moj odgovor: skakuša, triskakuša, triskokaš, visa?ica, visaš, daljaš i daljašuša
Tvoje pitanje – skok s motkom zna?ilo bi da skaka?i-ce pod ruku spodbiju motku pa skupa s njom preko letve,
- utrka na 110 m s preponama zna?ilo bi da svaki tj svaka (u)trka?(ica) ufati za preponu (za onaj dio svog tj tu?eg tijela) pa ko ?e prije. Zato mi se ?ini bolje: 110 m preko prepreka ili možda je stilski zgodnije preko zapreka,
Moj odgovor: ne zna?i, jer je ovdje govorancija o DISCIPLINI a ne o IZVRŠIOCU – preponaš, preponašica, ili, po tvome: preprekaš,
preprekašica, zaprekaš, zaprekašica (jel’ da glupo zvu?i?), motkaš, motkašica, a ako ?emo pretjerivati more i motkuša;
Tvoje pitanje: steeplechase?
Moj odgovor: preneseno iz konji?kog sporta, prvobitno kao orijentaciono jahanje, kao trka preko prepreka, pa bi umjesto stiplaš, stipler itd moglo i konjosav.
Tvoje pitanje: disk?
Moj odgovor: Tako su stari Grci zvali tanjir kojeg su bacali, nebi li nekog zgodili preko zidina u vugla. E pa moglo bi tanjiraš, tanjirašica, pjat, pjatuša po dalmatniski;
Tvoje pitanje: sedmoboj i desetoboj je u redu što zna?i da bi trebalo i dvoboj i troboj umjesto biathlon i triathlon
Moj odgovor: Ne mere. Dvoboj je od latinskog duellum ili francuskog duel a zna?i kad se dvojica medusobno marišu, dok je troboj kad dvojica marišu jenog, a ima i ?etveroboj kao ono: “Njih dvojica a ja i babo sami”.
Tvoje pitanje: smuk (dobar sinonim za spust tj down-hill), pa bi smu?ke i smu?ar išlo umjesto skije i skijaš, da li onda treba re?i skakanje i tr?anje na smu?kama?
Moj odgovor: smuk je ORIGINALNI slovena?ki izraz i slažem se da je dobar. Doduše, kod nas je u Sarajevu bilo popularno skija? i skija?ica, al’ to je za one iz podbrdnih mahala dok su haustoraši koristili skijaš. Skiing je jedina rije? u engleskom sa dva ii jedno pored drugog. Malo me zbunjuje dal’ treba skaka? ili trka? NA, ili SA, pa bi, da pomirimo, možda moglo trkoskijaš, letiskijaš, skokiskijaš
Tvoje pitanje: utakmica (tekma) ide za kolektivne (skupne?) sportove ali za pojedina?ne bi možda bolje bilo natjecanje.
Moj odgovor: kao konvencija može, ali je utakmica (tekma) uvijek nadmetanje, od narodnog ko
?e dobaciti do mete/cilja – ili odsko?iti prije crte/?ize , pa ako je pre?e kaže se: “presro ?izu”. Uzgred da nas dvojica malkice ne idemo preko ?ize?
Tvoje pitanje: – Komentar se uvijek, pa i na ovom Blogu, može zamijeniti rje?ju osvrt ali ne ide RTV osvrta?i.
Moj odgovor: Zašto da ne!? Na TV je sve mogu?e. Pa i ti si na njoj bio zaposlen.
Tvoje pitanje: Ovi posljednji su na HRT-u smislili naše rije?i za sve pojmove u nogometu (futbalu?) izuzev: centarfor i centarhalf su zamijenili sa dobrim švapskim špic i štoper, opsajd tj He is of side su preveli sa našao se u zale?u, hands (enac) je igranje rukom, aut je ubacivanje ta trane itd ali bolje išta nego ništa. Proslavljena TV osvrta?ica Milka Babovi? uporabljavaše ?ak i ženska mom?ad ali od kako je “umirovljena” opet se koriste rije?i tim, klub ili ekipa.
Moj odgovor: Na taj na?in i mi postajemo Ojropa, ali pokazujemo da smo samosvojstveni, jer imamo naš jezik. A Milkica NIKADA nije upotrijebila ženska mom?ad. To je izmišljotina beogradskih novinara koji su joj se smijali i na šljokice, jer Srbija nikada nije imala svoje more pa se nije ni moglo govoriti o ne?emu što se ne poznaje. Bilo bi smiješno da je Milkica koristila rije?: pargar (ima ona pjesma: Pargar, pargar, na pargar, udesio stvar. Cupka se kolce, a palac se drži ispod pazuha, pa dezodorans nije potreban).
Tvoje pitanje, bolje re?eno poruka Željku: Usput nešto za Želju: Frka, Frljoka, Frktati, Fatati se nekog posla ili s Mandom na Vilsonovom -ovo posljednje je zaFrkancija a zajutrak treba ionako presko?iti i to u svim padežima!
Moj osvrt (?uj mene: Osvrt!!) Ja sa Mandom nikad nisam izlazio na Vilsonovo, nego u Beogradu sa Jelom, Marom, Dušankom i da ne naobrajam, jer ?e ispasti da se hvalim, ispod Kalemegdana, a doru?ak sam preskakao, jer nisam imao para.

?ao do naredne jezikoslovne rasprave – ako nam ovu Vlado propusti.

Zeko

21
Džemo Arslanagi?
Thursday, 7. August 2008 u 10:09

Aferim Zeko! Smijao sam se od srca, uložio si truda i uspjelo je barem kod mene. Da se ne pohasiš, Novak Novak bi to uradio i puno bolje.
Da i ja kažem nešto u vezi jezika. 1973 bio sam u hotelu Park u Kor?uli. S nama je bila i moja majka i uživala gledaju?i ?etverogodišnjeg unuka kako pri?a sa vršnjakinjom Njemicom. Brižna nana se umješa u neko doba i re?e: „Sine Emire ona ne poznaje tvoj jezik“. Pogrešno trebalo je „ne razumije“. U pitanju je semantika, a ne gramatika pa su i posljedice puno teže. Ni pet ni šest, Emir je podobro isplazio jezik prema djevoj?ici da ga vidi i upozna. Kako je to djevoj?ica razumila, ili njeni stariji pojma nemam.

22
Željo
Thursday, 7. August 2008 u 16:02

Nakon ponovnog iš?itavanja prethodnih komentara, pade mi na pamet (možda ?e se i ?voruga pojaviti)Vuk St. Karadži?. Zaslužio je Nobelovu, ?ak iz oblasti ekonomije. Kada bi se primijenio njegov fonetski princip, koliko bi uštede bilo, samo u potrošnji papira (eto i ekologije, jer silne šume se pretvoriše u milijarde tona hartije). Banalani primjeri za Zapad: Bordo umjesto Bordeaux, Midlsbro umjesto Middlesborough i sl. . A što se nas, južnih “Slavenaca” ti?e, tj glede nas, uklju?ivši Slovence i Slavonce, ve? mu dugujemo toliko da se to ne dade izmjeriti.
Željo.

23
ZECEVIC LJUBISA - ZEKO
Thursday, 7. August 2008 u 20:40

Dragi Bato (Jefti?u), a možda i ostali,

Oni iz Gacka žene Kurtovi?a zovu Kurtovke. Ako u prezimenu ima: ov, ženski plural je: ovke. šaki?i su šaki?ke itd. A umjesto gore kažu: gojre. Uvaženi univ. prof, su govorili ov?e a na ovdje. Ima li tu neke zakonitosti?

Zeko

24
Bato Rafajlovi?
Friday, 8. August 2008 u 00:32

Zeko, povukli ste za jezik i nas sa “zadnjim mislima”, pa se prisjetih kako smo u adolescentna vremena s uživanjem, u gore navedenom obliku (s oproštenjem) izgovarali prezimena kao Popi?, Kapi?, Topi?…

Pozdrav
Toba

25
Emira
Friday, 8. August 2008 u 21:07

Otišla moja unuka, koja živi u USA da posjeti didu i baku u Hrvatsku,a poslije toga tetke u Banjaluku.
Unuka, iako rodjena u inostranstvu, govori dobro naš jezik, ne gadja se padežima , ima sasvim pristojan fond rije?i za jednu dvanaestogodišnjakinju koja je pohadjala samo ovdašnje skole.
Uživala je u posjeti bilo gdje da je bila, puno društva, stalno na vani, igrala se bez prestanka. Kad su se vratili, pri?ala mi kako je bilo. O svemu. A onda odjednom joj pade na pamet pa me upita
‘Bako, kako to da ovdje (USA) mi govorimo bosanski, u Hrvatskoj ljudi govore hrvatski a u Banjaluci govore srpski,a ja sam ih sve razumjela i oni mene.

26
ZECEVIC LJUBISA - ZEKO
Friday, 8. August 2008 u 21:17

Draga Emira,

Mnogo je više naših ljudi koji vas ne razumiju kada im govorite na našem jeziku nego na stranom.

Vaša unuka to ne zna. Al’ ima vremena.
Zeko

27
Senad Rizvanovic
Thursday, 14. August 2008 u 17:48

Ubjedljivo najorginalnija tvorevina srpskog jezika je
PROSLO VRIJEME U BUDUCNOSTI. Ova se tvorevina cesto
susrece u situaciji kada recimo seljak juri prase po
sljiviku. Prase skici, bjezi oko sljiva, seljak ga
juri, klize se po blatu, pada, nervira se i u trenutku
kada ga je skoro uhvatio za zadnje noge, prase skikne,
i smugne ispod zice u komsijino dvoriste. Tada seljak
baci sajkacu u blato, pljune pored nje i skuje jezicku
paradoksalnu konstrukciju PROSLOG VREMENA U BUDUCNOSTI
koje je jedino prikladno u datom trenutku, dakle,
seljak kaze: JEBO SAM TE, KAD TE STIGNEM

28
Dubravka Kušmi?
Saturday, 16. August 2008 u 20:37

Dubravka Kušmi? pita:

Pitanja za profesora Jefti?a
1. Da li se može re?i “mali pljusak” ili “veliki pljusak” ili rije? pljusak sama
objašnjava da je to kiša velikog inenziteta koja kratko traje? Ovo je ustvari
pitanje moje k?erke na koje ja nisam znala odgovoriti. Ja sam neke stvari
zaboravila a ona nije stigla nau?iti u školi. Imala je samo 10 godina kad smo
otišli.

2. Instrumenat ili instrument. Šta je pravilno?

Unaprijed hvala
Dubravka Kušmi? iz Montreala

29
Bato Jeftic
Tuesday, 19. August 2008 u 09:55

Prije tri dana, gospodja Dubravka Kusmic postavila mi je nekoliko pitanja (vidjeti komentare povodom teksta PISMENOST GLEDE…)- u vezi sa pravilnim ili nepravilnim izgovorom nekih rijeci.
1. Osnovno znacenje rijeci ‘pljusak’jeste nagla i jaka kisa,ali sama rijec ‘pljusak’ne moze precizno iskazati ‘intenzitet’(sto je sustina vasega pitanja).U razgovoru se sluzimo sa mnogo rijeci da oznacimo stepen jacine (intenziteta)
‘pljuska’.Npr.:”Dosli su po najvecem pljusku.”
“Uhvatio nas je veliki pljusak”.”To je mali (slab;tanak;mrsav;jadikast) pljusak da bi nakvasio zemlju i pomogao usjevima”.
2. Instrumenat ili instrument.
Od 1906. do danas norma se koleba.U novije vrijeme cesce se cuje i pise:pergament,dokument,instrument,ali ja imam dosta argumenata (rjecnici i leksikoni),da ne smatram nepravilnim i instrumenAt itd.
Mozda sebi dajem previse slobode, ali moram reci da Vasa cerka ima sluha dok je cula i zapazila enat i ent,pa bih joj savjetovao da se bavi onim sto je najljepsa i najpametnija mogucnost covjekovog oglasavanja.Umjesto govora i gramatike ,neka mamina mezimica sto vise pjeva i svira.To bi i nas blogovce radovalo i cinilo sretnijim.
S izrazima postovanja,
Bato Jeftic

UpiĆĄite komentar

VaĆĄ komentar