Meni ovaj tekst nije nimalo niti duhovit a samim tim niti smijesan. Sto bi izgleda trebalo da bude. Cudi me da je urednistvu bloga promaklo da razazna poruku teksta te da ga i objavi.
Ovaj blog je vjerujem operisan od nacionalizma (a more bit i nije).

Ovakvi tekstovi i slicni su pisani i prije pocetka devedesetih, ne samo na relaciji
hrvat-slovenac, nego i srbin-hrvat, pa bosanac-srbin, pa hrvat-bosanac,
pa makedonac-slovenac i sve moguce i nemoguce, i nezamislive varijante sa jasnom
nacionalistickom porukom raspirivanja i produbljivanja nacionalne netrpeljivosti sa ciljem
zna se. Jebeno smo to pokusali.

Zar je stvarno neophodno, poslije nasih iskustava, citati ovakva g…. (izvinjavam se
na terminu) pogotovo NE na Dovla netu.

Studirao sam i u Zagrebu i u Ljubljani te dobro znam sta znaci biti “juznak” u Sloveniji i Mujo u Zagrebu. Ali mi to ne daje za pravo da pravim gore od goreg. Ja sam tamo isao
da studiram, i beli sam se naucio svega i svasta, a usput i dosta od muzicke umjetnosti.

Izbaci ovo sranje iz bloga sto je prije moguce, molim te lijepo Vlado.

Ne osjecam potrebu da budem apsolutno u pravu ali sam apsolutno siguran
da su ovakvi tekstovi neprimjereni ovom blogu.

The Cellist of Sarajevo
Vedran Smailovic

Dodatak urednika: Šta misle čitaoci? Da li je ovo nacionalistički tekst? Slaže li se da ga izbacimo sa bloga? Ili se može svrstati u benigni humor?

Lijepo bi bilo znati autora gornjeg teksta ili barem odakle je prenesen.
Ja sam našla na jednom blogu, objavljeno prije više od godinu dana ali pod pseudonimom JOHNIE-BRAVO, dr. sci. Foruma (http://www.croportal.net/forum/vicevi-i-smijesni-tekstovi/o-sloveniji-28227/).
……………………………………………………………….
Našla sam i ovaj opis u Neciklopediji:

http://bs.neciklopedija.org/wiki/Slovenija

Slovenija je autobusna stanica prije Austrije. Ljeti, kada kolone jako bogatih turista putuju prema južnomorskim zemljama, Slovenija služi kao velika benzinska pumpa.

Imaju 2 ribe, Mojcu i Fatu.

Prvo dvoje novorođene djece u 2007. godini bili su: Fatima Suala i Fikret Maljuni. Turizam u Sloveniji cvjeta a najpopularniji su jednodnevni izleti koji uključuju razgledavanjem kopnenog dijela pješice prijepodne te obilazak slovenskog dijela obale pedalinom poslijepodne. Svi Slovenci moraju svoje očeve tražiti u Bosni.

Inače su Slovenci lijeni i neuredni i ne znaju se oblačiti. Oni to zovu alternativa i nisu tako krasno ušminkani kao npr. Purgeri.

Najavljen je GP Slovenija, državna granica će im služiti kao cesta. Inače su Slovenci poznati kao dobri košarkaši jer se znaju snalaziti u uskom prostoru.

Tamo ima i o Bosancima, pa prenosim da se vidi da se mi i na svoj račun znamo našaliti:

Kako je uopće nastala BiH?

BiH je nastala kad je Mojsije pobjegao iz Egipta. Tamo se nastanio u današnjem Visokom i sagradio pokoju piramidu, nako, da ga podsjeća na rodni kraj. Vrlo brzo je susreo Elvisa J. Kurtovića i predložio da mu bude vokal ali nije išlo. Mojsije je promijenio ime u Mujo i ubrzo zavladao Bosnom. Mojsije je inače pao iz geografije u srednjoj školi pa se oblik BiH utvrdio tek kasnije kad su Turci došli i otišli. Kao nacionalno jelo Mojsije je utvrdio ćevape, a kao religiju Novi Primitivizam. Zato se često misli da je tamošnje stanovništvo primitivno no oni samo slijede svoju religiju, inače su jako urbani. Muzika iz njihove baštine su uglavnom sevdah i pjesme grupa kao što su Zabranjeno Pušenje i Elvis J Kurtović and his metheors. Narodno jelo su ćevapi kajmakom (poznate su frakcije koje žele i luk (tzv. “lukaši”) i oni koji su protiv luka (tzv. “antilukaši”). Poznat je i sukob s Hrvatskom zbog hrvatskog inzistiranja na ajvaru umjesto kajmaka. Prije dolaska Turaka većina stanovnika su bili katolici, pravoslavci i bogumili a ni vragu mrski. Trenutni premijer RS dijela BiH je poznati lik iz crtića – Dodo.
[uredi] Jezik

U BiH su veliki problemi s jezikom. Kao što je to zorno prikazano u emisiji “Top Lista Nadrealista” pa opet u emisij unutar te emisije “Otvoreno o jeziku” službeni jezici koji su se prije nepravilno nazivali srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jesu:

Hrvatski, Srpski, Bosanski, Hercegovački, Crnski, Gorski

Ogromnu razliku u tim jezicima možemo pokazati primjerom rečenice na hrvatskom – “Ja čitam”. Primjerice na bosanskom bi se ta rečenica rekla “Ja čitam”, dakle potpuno drugačije od hrvatskog, dok bi se na hercegovačkom reklo “Ja čitam”, dakle potpuno drugačija verzija. Na srpskom ta rečenica glasi: “Ja čitam”, dok su Crnski i Gorski donekle sličniji i rečenica na Crnskom glasi: “Ja čitam”, a na Gorskom “Ja čitam”. Iako naizgled nisu slične možete primjetiti neke fonetske analogije.
[uredi] Konflikti u BiH

Poznati su razorni sukobi u BiH. Naime kad je Kemina raja prebila tamo kod Koševa nekoliko pripadnika Haretove raje izbio je krvavi sukob. U početku je Haretova raja surađivala s Faćinom rajom ali je ubrzo između njih izbio veći konflikt.
[uredi] Rat s Turcima

Kad su Turci otkrili napredna istraživanja bosanskog naroda, poslali su 20 izviđačkih NLO-a da snime situaciju i satelitske snimke pošalju u štab. Imalo se šta i vidit. U središtu trga je i dalje svitlila žarulja, a narod je uz svjetlost uz pratnju harmonike prvi put u povijesti čovječanstva razbija čaše o zid. Turci su oko 1320. prije Krista zato odlučili poslat 5/10 svoje zračne flote koju su činili cepelini, ali i Bosanci su se spremali na protunapad. Sa svojim MiG-ovima 21 su oborili spore turske bombardere. Nakon toga Turci su odlučili poslat svoju elitnu muđahedinsku vojsku, ali su Bosanci opet se obranili 100 milimetarskim haubicama koje su pokosile pješadiju. Tad su Turci išli napast konjicom, ali su se opet pojavili Bosanci, sa bocama benzina. Kad su to konjanici vidili, tad su njihovi konji zakočili usred pustinje jer im je nestalo benzine u stomaku. I tako su Bosanci dobili rat. Na kraju su Bosanci na glavni grad Turske, Komšiju bacili SCUD raketu i rat je gotov. Bosanci su opet pobjedili.Ali ne zadugo.
[uredi] Himna BiH

Himna BiH je pjesma grupe White buttons.

Jesi l’ mala ljubila do sada Jesi, jesi al’ Bosanca nisi

Lijepo cu se ocesljati, dotjerati, opeglati Mirisat cu kao ruza, voljeces me ti – to znam Kupicu ti nanulice, od bisera ogrlice I kolace i bombone, za poljupce sve cu da ti dam I na kraju kad ti kazem volim te Ne vjeruj mi, lazem te Tako ti je mala moja, kad ljubi Bosanac

Obecat cu, prevaricu, doleticu, poludicu Ljubicu te, necu stati, dok ne kazes glasno ti si moj Opicu se, nek cu se, s jaranima potuc’ cu se Zbog tebe cu glavu gubit al’ cu biti tvoj I na kraju kad ti kazem volim te Ne vjeruj mi, lazem te Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac Eeeeeeeeeee
[uredi] Bosanske piramide – ponos nacije

Vjerovali ili ne, al Bosna NEma piramide!! Živio Alija Ramses II, osloboditelj RBiH i veliko mučenik Alahovicki!!!
Bosanskohercegovačka kinematografija

MOLIM VAS NEMA LJUTIŠ!
tetkainternetka

Vrlo ružan članak.

Vlado, dragi prijatelju, skidaj ovaj tekst o Slovencima. Potpisujem komentar Vedrana od A do Z sa kvakom. Pogotovo mu nije mjesto nakon onog ljudskog ,čak literarnog napisa Nene. Nesto gore, ružnije i otrovnije nisam odavno pročitao.

Čemu tako žučne reakcije. Zar mislite da će zbog ovog napisa izbiti rat izmedju Hrvatske i Slovenije? Pa oni se ionako stalno svadjaju. Ili će neko izvršiti atentat na redakciju Dovla.net? Pa, ljudi moji, pustite čitaoce da se izjasne, ovo je slično vicevima o Sulji i Muji ili glupom Zagorcu, škrtom Janezu, neotesanom Crnogorcu…

Pa zar neko misli da je prošli rat izbio zbog ovakvih prepucavanja, bili su to sasvim drugi mnogo ozbiljniji razlozi. Morate imati malo strpljenja i smisla za humor. Ja živim u Americi, toliko je Evropa ismijavala našeg predsjednika (koji to i zaslužuje) da bi USA odavno napale tu staru, bezobraznu Evropu. Zar ne?

Smirite se, popijte kavicu i čekajte reakcije, onda se bumo dogovorili da to skinemo!

Komentar urednika: Ova Zdenkina poruka nije bila namjenjena blogu ali bih je inače stavio jer ne vidim razloga da ne objavimo različita mišljenja i informacije pogotovo ako su već objavljeni u drugim, želim naglasiti “meritornim” glasilima kao što su e-novine, i uvjeren sam da svi ovi napisi neće izazvati medjudržavne sukobe!!!!!

Molim Zdenku za izvinjenje, ali ne vidim zašto ovo treba sakriti!

Dragi Vlado, šaljem ti ovaj tekst, objavljen danas u e-Novinama a koji sam pročitala NAKON što sam dala šaljivi komentar na tekst o Sloveniji. Vidjela sam i Vedranovu reakciju pa smatram da je DANAS možda neumjesno da stoji objavljeno na blogu.
Mislim da je najbolje da šaljivi tekst o Sloveniji definitivno skineš da se ne bi vezalo sa donjim!
Srdačan pozdrav
Zdenka

Diplomatski skandal u Sarajevu
Objavljeno: Sre, 29. 10. 2008. 13:33
POD SLOVENAČKIM TOČKOVIMA

Problem nije u jebanju majke Slovencima, problem je što smo do te mjere otišli u neku stvar da ni danas, petnaest dana poslije nesreće, niti zvanično znamo ko je vozio nesretni mercedes slovenačke ambasade. Policija je u krvi ambasadorice Vodoušek zaista pronašla 1,8 promila alkohola, ali ne znamo dokle je došla procedura istrage koja bi morala ići redoslijedom po kojem kad policija istraži šta se zaista dogodilo, rezultate istrage proslijedi Ministarstvu vanjskih poslova BiH, koje potom obavještava slovenačko ministarstvo, koje potom proslijeđuje stvar dalje
Piše: Ahmed Burić

Vijest da je ambasadorica Republike Slovenije u BiH Nataša Vodušek izazvala prometnu nesreću u kojoj je teško povrijeđen četrdesetpetogodišnji Sarajlija pokrenula je lavinu reakcija koje, uglavnom, idu u pravcu toga da se ambasadorica primjereno kazni. U čemu, ako ćemo pravo, i nema ništa sporno. Ali, onda bi valjalo kazniti sve one koji su nas gazili od rata naovamo – od SFOR-a čiji su transporteri po bosanskim bespućima pobili nekoliko desetina ljudi. Nove, najnovije supernove Ljubljanske banke grade poslovne prostore na temeljima u kojima su novci starih deviznih štediša.

Jer, kad bi to sve bilo tako valjalo bi provjeriti valjanost građevinskih dozvola za Mercatore, zatim kvalitet Alpskog mleka, potom ponižavajuće uvjete pod kojima se (ne)dobijaju vize i dozvole za rad u Sloveniji: sav taj splet kaosa i beznađa kao da se presijeca u jednoj točki – na sarajevskoj raskrnici, gdje je službeni mercedes slovenačkog veleposlanstva u BiH udario Nijaza Zorlaka (45). Prema nezvaničnim izvještajima – do zvaničnih se ne može doći, jer se MUP Kantona Sarajevo ne oglašava „u interesu istrage” – ambasadorica je u krvi imala više od 1,5 promila alkohola.

Prema izvještajima iz bolnice, Zorlak je u stanju teške politraume, s povredama mozga, frakturama kostiju. Izvađena mu je slezena, ima serijsku frakturu rebara, nekoliko povreda kičme i nakon buđenja iz kome vrlo je konfuzan. Stvar je, dakle, takva da je ambasadorica skoro ubila nesretnog Zorlaka, kojemu se, eto, dogodilo da se nađe ispod točkova najviše predstavnice najuspješnije nove članice Evropske unije.

Mi i Slovenci

Od Radija 202 krenula je građanska inicijativa da se Vodouškova primjereno kazni. U otvorenom pismu javnosti koje su napisali uposlenici ove u Sarajevu relativno popularne radio stanice, između ostalog, kaže se: „U povodu teške saobraćajne nesreće koju je izazvala ambasadorica Slovenije u BiH Nataša Vodušek pod utjecajem alkohola i u kojoj je teško povrijeđen 45-godišnji Sarajlija, poslali smo upit ambasadi i Vladi Slovenije i drugim institucijama EU i zapitali se zašto niko nije reagovao na ovu stravičnu nesreću i da li visoki ideali i moralno ponašanje još uvijek pokreću točkiće njihovih nacija. Pitamo se kako bi građani BiH, bez obzira na imunitet, prošli u bilo kojoj zemlji EU kada bi skrivili ovakvu nesreću? Sve zemlje članice EU govore nam da nemamo alternativu ujedinjenoj, divnoj, blagoj, bogatoj i moralnoj Evropi, Provodimo reforme, dobijamo savjete, svi se brinu o nama i svi nam žele najbolje. Međutim, isti ti kojima je BiH ‘prioritet’, u alkoholiziranom stanju nas gaze i ubijaju”, kažu sa ovog radija i nastavljaju: „Pošaljite konkretan primjer da vam je stalo do ovog naroda i primjereno kaznite pijanu ambasadoricu Vodušek, kad već niste kaznili vojnike IFOR-a za sve nesreće koje su izazvali na našim ulicama. Dnevnopolitičke teme od kojih sve nas boli glava su floskule i prazna priča. Krenite s djelima!”

Naravno, neoficijelna komunikacija je još oštrija. Svi su poslovično ljuti na Slovence, Vodouškova kao da je mercedesom „udarila” u najtanji živac: uh, ti Slovenci! Kradu nas od osamostaljenja, gdje su novci naših štediša, kako to da nije počela gradnja islamskog centra u Ljubljani, a Mercatori niču kao gljive poslije kiše, za dobijanje radne dozvole ili vize u Sloveniji treba jednak broj papira kao za Pentagon, pa je li se zbog ovoga ratovalo, da na kraju postanemo njihova kolonija?”
Da se odmah razumijemo, većina tih prigovora nije pogrešna, bez obzira na to što su grubo i narodnjački formulirani; istina, malo se ko sjeća da smo sami krivi što smo upali u tu vrstu blata. Objektivno, ako tako nešto uopće postoji, Slovenija je prosperitetna mala zemlja koja uspješno plovi Evropskom unijom, dok je Bosna i Hercegovina – tužni, haotični cirkus. „Noćna mora”, kako bi rekao Oli Rehn. U kojoj ćete proći nekažnjeno i za mnogo teže stvari od gaženja pješaka. I to prevashodno zahvaljujući političarima koji su za procente učinili usluge svima, najviše Slovencima, obezbijedivši sebe, a obesmislivši svaku političku akciju. Jer, ekonomija je sve, a sa Slovenijom valja „ekonomski” surađivati. Uredno im psujući majku.

Majku pijanu

Prije neki dan zazvonio je telefon, s druge strane žice je stigao glas jednog od najistaknutijih predstavnika ovdašnjeg kulturnog establišmenta, koji je ponudio i drukčiju verziju događaja: „Moja ekipa je bila tamo, oni tvrde da ona uopće nije vozila, nego njen ljubavnik. Zamisli, pijana budala! Treba jebati mater Slovencima, to bi bilo pravedno.”
Problem nije u jebanju majke Slovencima, problem je što smo do te mjere otišli u neku stvar da ni danas, petnaest dana poslije nesreće, niti zvanično znamo ko je vozio nesretni mercedes
slovenačke ambasade. Policija je u krvi ambasadorice Vodoušek zaista pronašla 1,8 promila alkohola, ali ne znamo dokle je došla procedura istrage koja bi morala ići redoslijedom po kojem kad policija istraži šta se zaista dogodilo, rezultate istrage proslijedi Ministarstvu vanjskih poslova BiH, koje potom obavještava slovenačko ministarstvo, koje potom proslijeđuje stvar dalje. To dalje ne mora biti nigdje, jer ambasadoricu štiti imunitet; ali sve se da riješiti ako imate prijatelje. Vodouškova je, kad su političke šeme u pitanju, svog prijatelja našla u Miloradu Dodiku: nemali broj puta bila je prozvana da umjesto s državnim institucijama pregovara s njim lično. Ako se, pri tom, zna da je Dodik u sasvim pristojnim relacijama s Janšom (šifra: naoružavanje policije RS) možda smo blizu saznanja zašto kasni izvještaj Ministarstva vanjskih poslova. Vodouškovu svakako bije glas da je iz Bruxellesa, gdje je bila tajnica, u Sarajevo stigla zaslugama svog muža, novinara Vladimira Vodoušeka, koji je za bivšu slovenačku vlast, Janšu i ostale, odradio nekoliko prljavih medijskih poslova. Ambasadoričina kola su, podsjetimo, pošla naopako još prije nekoliko mjeseci, kad je narečeni muž pretukao u Ljubljani, zbog navodne svađe ko će odvesti kćerku u kino.

No, ne treba imati iluziju. Da je auto pripadalo francuskoj, njemačkoj ili američkoj ambasadi, stvar ne bi bila bitno drugačija, jer ni njihovim diplomatskim predstavnicima ne bismo mogli više „nauditi” od otvorenog pisma, što će reći pljuvanja pod prozor.

Zatvoreni krug

Pri tom valja znati da „pijana budala”, kako Vodouškovu zovu u ovdašnjoj nekonvencionalnoj komunikaciji, nije ni manje pijana, ni više budala od, recimo, prethodnog slovenačkog ambasadora, od kojeg je mogla naslijediti sklonost ka zabavi (čovjek je većinu sarajevskog vremena provodio po kockarnicama), ali i nešto političkih uvjerenja. I tako se stvar vratila na početak: Vodouškova se vratila u Ljubljanu i trenutno je, kako kažu njezine kolege, na bolovanju. Možda se i vrati mužu, a možda nastavi službovanje pod imunitetom u Sarajevu. Nijaz Zorlak leži u bolnici i nikada neće biti onaj čovjek kakav je prije udesa bio. Mi ćemo ovdje nastaviti režati na Slovence, vlasti će im uredno nastaviti praviti usluge, ulagati u NLB Banku, kupovati u Mercatoru, građani će sanjati njihovu prosječnu plaću.
I stradavati pod točkovima njihovih automobila.

Ruzno i neduhovito.
A Veselin i nije bas Americko ime.

Kad Hrvat piše o Sloveniji-je čisti urednički promašaj ,da ne kažem provokacija iz meni nepoznatih razloga. Tko stoji iza ovoga, odakle je preneseno, zašto.., -su pitanja na koje ne može dati odgovor netko tko potpisuje tekst sa V.V. i konačno, hebe se ljudima u Bosni što Hrvat misli o Sloveniji. Problem je složeniji o čemu sam izravno pisao moderatoru 26.10. misleći da će tekst uvrstiti kao post. Već tada sam ponukan tekstom Pege o Sarajevu -”kasabi” i “nenormalnim” ljudima koji hode njegovim ulicama skrenuo pozornost na čudno dušebrižništvo “dijaspore” za probleme građana Sarajeva.
Bojim se da život na “zapadu”nije izbrisao kod naše dijaspore one “kodove”koji su se 90-tih definitivno probudili i rezultirali podjelom na “normalne( dijaspora) i nenormalne (oni koji su ostali u gradu)”ljude.
Na kraju moram reći da je ovo daleko od humora i dobroga ukusa…

Tekst je apsolutno duhovit ,sto znaci da sam se i nasmijao.Puno toga istinitog receno na vrlo suptilno-satirican nacin.Bilo je i ranije slicnih clanaka,pa i slicnih komentara na te clanke itd.Po meni ovaj je clanak sitno peckanje,kojim se zeli poslati odredjena poruka-pa se i poslala, bez zadnjih namjera.Saljivi ugao neprijatnih dogadjanja.Daj nam Boze vise humora a manje budalastina.

Da ne ostane samo Anonimni čitaoc ja potisujem njegovu izjavu:
“Nešto gore, ružnije i otrovnije nisam odavno pročitao”.
Bezbeli da znam i za ovakve tekstove, ali kad neletim ne čitam dalje.
Niđe humora a kamoli duhovitosti. U Bosanskom jeziku ovo zovemo RUGANJEM, koje je ružno prema pojedincu, a prema cjelim narodima je otrovno.
Ruganje ostaje ruganje i kada se ruga i na račun svog naroda
Da završim jednom sarajevskom poslovicom: “Ko se ruga poseru ga”, koju sam naučio još u Osnovnoj školi.

Pređimo na pravu literaturu!
Anonimni čitalac – (Vlado zna ime)
Lep pozdrau

Evo mene ponovo sa vama jer vidim da nemate o cemu da pricate pa kontam hajde malo da kvalitetno zakuham nebi li se zatalasalo pa blog ponovo dobio na citanosti.

Ovo zbog velikog broja poste gdje me svi mole da pocnem ponovo.Kod mene ima samo jedno pravilo a to je da niko nikoga nevredja. Ako Vlado ponovo objavi tekst u kojem neko kaze tek tako iz zezanja da sam glup necu vise pisati jer je to stvarno bila uvreda koju sam razumio kao ozbiljno upozorenje urednika da se vise nejavljam.

Vladu pitam dali on tako misli. Ako nemisli i ako zeli da se javljam neka mi to kaze.Moja adresa je javna za sviju pa bujrum slobodanmitrovic@hotmail.com

Za pocetak zelim da mi raja iz Sarajeva koja zivi po Americi onako po naski iskreno kaze kakva je situacija i ko ce pobjediti na izborima. Sta Sarajlije u Americi misle o Obami i Dzonu Mekejnu?

Puno pozdrava Džemi od Zoke Unkovića, Vancouver, Canada

Hvala Gospodine uredniče!

Vidite, ima još puno zdrave raje.

The Cellist of Sarajevo
Vedran Smailović

Svojevremeno sam na blogu napisao da se ne treba igrati sa nečim što spada u kontekst PROCESA koji su u nas sada snažniji nego u vremenu kad su počeli. Kad se država raspadne osnuju se nove. I vojske su nove. U početku je ekonomika “nova” t.j. “naša” (kupujte naše!, ne kupujte alpsko mlijeko! “naš šlajpek u našem džepu”…) al’ se granice brzo izgube. Kod kriminalaca nikada nisu ni postojale. Ali u oblasti istorije, jezika, obrazovanja, sporta, religije, kulture, procesi TRAJU i sve više dobijaju na intenzitetu. I najnaivnija šala dobija dimenzije pošasti. Svi oko nas su gori od nas. U jednom bosanskom društvu, kad se govorilo o ZOI, rekoh da su u razmišljanjima o kandidaturi, pored Slovenije i Bosne, bili Crna Gora, Srbija i Makedonija, čuo se jedan glas “Ma zar i Čokalije!?” U redoslijedu od Triglava do Vardara svaka naredna nacija je čokalijska. Nas Bosance u Beogradu su, po pravilu, zvali “Mujo”. Valjda kao “osvetu” za 1389. Mi njih “Čarapani”. Jedan moj prijatelj je naziv “purgeri” protumačio kao “ne,ist”, a ne kao izvedenicu od burger. Vlah, Balija, Šokac itd, samo su termini za priručnu upotrebu. al’ “ako zatreba”….

Zato , ako se na našem blogu pojavi nešto što bi moglo da izazove lavinu, počesto paroksističku, ljutitih komentara, IGNORIŠITE !

Vaš Mujo – po beogradskom; žabar iliti furešt- po dalmatinskom; Balija – po vlaškom; Vlah – po balijskom; Šokac – po vlaškobalijskom itd.

Z

SM ili ne znam ko, vraća se na velika vrata kao SPASILAC briljantnog uma, nalik na um velikog i poznatog glumca, režisera, novinara Orsona Velsa.
“Evo mene ponovo sa vama jer vidim da nemate o čemu da pričate”

Tačno prije mjesec dana, napisao je:
“Vozdra raja, te se nadam da ćete me prepoznati u sljedećem javljanju sa nekim novim imenom”.
“Bato, Biba i ostala raja su divni i dobronamjerni ljudi. Nažalost, nikada kraja onome što se zove ljudska naivnost. Sjetite se samo Orsona Velsa. Ovo što sam ja uradio je samo loša kopija njegovog brilijantnog uma”.

Vjerujem mu da je promjenio ime u isto, što se virtualno može tolerisati.
Ali umjesto slike je poslao E-Mail adresu, koju nam je već ranije dostavio. Dakle slike nema makar mi čitaoci “crkli pukli”.

Gospođa Biba Metikoš je jasno napisala:
Pošalji sliku da te vidim jer onda postoji vjerovatnoća da te se sjetim, a mislim da i dosta blogovaca interesira ko si.

I mene pravo interesira!! Samo na trenutak isključi briljantni um i ljudsku naivnost i pošalji sliku u društvu iz sportskih, školskih dana, kakvih je ovaj Blog pun.
Jedno vrijeme tvoji kontraverzni tekstovi su mi bili simpatični, iako bez slike. Međutim, sad je to perfekt, prošlo vrijeme, i bez slike nisi više interesantan!
Parola: “SA SLIKOM SVE, BEZ SLIKE NIŠTA!”

Za Slobodana,
Sjećate li se kad su kod nas svi govorili glasaće za Markovića ili SDP, pa šta ispade.
Tako je i ovdje, svi kažu glasaće za Obamu, ali vidjećemo.
Naše je da se nadamo da će tako biti, inače eto nas u Kanadu.
Pozdrav

Lejla

Za Lejlu. Fenomenalno poredjenje.Upravo se to desilo i nama u staroj Jugoslaviji.Svi po Titovoj u Sarajevu pricaju da ce glasati za Markovica a kada su “usli” u kutiju zaokruzise nam sudbinu za sva vremena.

Ovdje u nasoj Kanadi je sve ravno i niko ne talasa.Promjena nema, svijet je daleko te nikoga nije puno ni briga o bilo cemu okolo.Ljudi prate ali se puno neuznemiravaju.
Neznam ni sam, mozda je to i najveca kvaliteta zivota u Kanadi.

Ako zatreba i ako granicu budete prelazili na sredini javite se. Mnogima sam pomgao pa zasto ne i vama. Nedaj boze.

Molim ne tražite da se šalje slika. Bar ne u Kanadi na današnji dan. Danas je Halloween.

Z

Dobrodosao nazad gosp.Slobodane Mitrovicu!!
Vjerujem da bi gosp.Biba Metikos trebala de te se sjeti (nakon pisma Bate R.) Znatizeljno, jos uvijek, ocekujem njenu reakciju.
A, Gosp. DzA NEZNA jeli krenuo ili stigao! U svom,
pomalo haoticnom komentaru prvo kaze da ga “pravo interesira” a zatim u drugoj recenici iza toga porucuje da “nisi vise interesantan” (za njega).
U svakom slucaju, slike nisu obavezne za javljanje na blogove (osim ako moderator ovoga bloga misli drugacije)
Mozda je uslov za komentarisanje sportska proslost? ( u slikama)
Namik

Prica ili komentar na blogu treba da nas nasmije ,rastuzi ili tjera na razmisljanje.Nista od toga kada je tekst o Sloveniji u pitanju. Poslije tog teksta i nekoliko komentara, jedino je porastao broj samoubistava …

Nakon nekoliko stoljeca i raznoraznih neuspjesnih terapija, seansi, hipnoza i diktatura, neko mora da kaze ljudima na Balkanu;

” Mozda zivot zaista nije za svakoga”

Slobodane ne pomaži! Ostani di si! Daj šansu Canadi da uživa u tvom talasanju…

Bolje Vas nasao moji dobri Lejla,Bahta, Dzemo i Zeko.Svi ljudi svijeta vole igru. Igra je zacarani sareni kolac kojeg nikada pojesti neces.Jedini trenutak opasan za igru je ukoliko kuhar otkrije recept.Od tada vise nema tajne i dolazi kraj igre.Javnim objavljivanjem slike javno bi objavio recept prekrasnog sarenog kolaca koji se zove igra.Slika ti dodje kao zacin u kolacicu koji je jedino potreban da to bude taj sareni kolac.

U Kanadi me poznaje licno vise od 7000 ljudi.Znaju kako izgledam te sam im na ovaj ili na onaj nacin postao dio zivota jer me neko slucajno postavio na mjesto gdje me nemozes mimoici kada dolazis u ovu lijepu zemlju iskrenih i vrijednih ljudi.Pitanje je dana kada ce neki od mojih ‘obozavaoca’ objaviti moju sliu,naravno, nepitajuci mene za odobrenje prije nego to uradi.Tada i samo tada ce se krug zatvoriti.

Pozivam sve ove dobre ljude koji mi se javljaju na slobodanmitrovic@hotmail.com a koji samo citaju Vladin blog, da se javno ukljuce i da se neboje jer smo mi svi samo ljudi koji imamo rok trajanja.

O ukusu kolaca ce generacije iza nas da govore.

Za one kojima nisam interesantan.Obecavam da cu ubuduce nastojati da budem jednostavniji.

Nauka zvana: broj otvaranja
Evo primjera sta predstavljaju brojke: broj otvaranja. Tekst (prilog): “Kad Hrvat pise o Sloveniji” skinut je s bloga prije 4 dana. Medjutim broj otvaranja se vrtoglavo povecava. Znaci moze biti citan prilog i bez teksta.
Pa ti onda nemoj piti!

Da li se ukinuti prilog moze negdje jos procitati,pa da i mi koji nismo procitali damo neki zakljucak jer ovako nije fer ili ga Vlado nije trebao stavljati u blog ili ga ne skidati. Za nas sarajlije izmedu sale i ruganja granicu je tesko utvrditi. Jos jednom bih upitao ako neko zna gdje bi se mogao procitati ovaj prilog. Pozdrav

Zamolila bih redakciju da mi posalje izvorni clanak, tek toliko da sam u toku dogadjaja. Ocito se radilo o intrigantnoj temi, koju sam sticajem okolnosti propustila. Ne vidja se svaki dan 25 komentara.
Unaprijed hvala!