Warning: Creating default object from empty value in /homepages/5/d94778607/htdocs/dovla.net-2/wp-content/plugins/view_counter/view_counter.php on line 52
dovla.net » Boro Stjepanovi?: Ko hvali rat, taj je zlo?inac

Boro Stjepanovi?: Ko hvali rat, taj je zlo?inac

scan0005On je stvorio sarajevsku kolu glume i zasluan je za uspjeh ?etiri generacije bh. glumaca. On je osniva?, profesor i nekadanji dekan Akademije scenskih umjetnosti i on je jedan od najve?ih glumaca s junoslavenskih prostora.

Boro Stjepanovi?, ro?eni Vareak, dugogodinji stanovnik Sarajeva, danas profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje i ivi, ovih dana boravi u naem glavnom gradu na snimanju TV serije “Lud, zbunjen, normalan”. Dogovara i obnavljanje kultne “Audicije”, koja ?e biti izvedena nakon 25 godina.

Krenulo naopako

Povod je to za jedan vrlo otvoreni intervju u kojem Stjepanovi? za “Avaz” govori o svojim bivim studentima, danas glumcima sa zavidnim karijerama, nekim ljepim vremenima, svojim idealima i vje?itim pitanjima.

– Ovo ne radimo zbog slave, ni zbog publike, ni zbog para, nego zato to elimo da se svi vidimo poslije toliko godina. Bilo je to vrijeme kad nam je sve ilo, kad su svi bili sre?ni, kad se ?inilo da ?e sve izi?i na dobro. I onda se naglo sve uruilo. Bilo je pri?e da se okupimo za 25. godinu Akademije, ali poto je to bila gala proslava u Narodnom pozoritu, mi to nismo eljeli jer “Audiciju” nikad nismo tamo igrali. Ona je bila potcjenjivana i ignorisana i rekli smo da elimo da igramo na Obali, tamo gdje je sve po?elo. Sad je 25 godina od prvog igranja.

scan0001Jeste li mogli prije 25 godina pretpostaviti da ?e Emir Hadihafizbegovi? ostvariti vie od 30 uloga na filmu, da ?e Senad Bai? biti tako sjajan, da ?e Admir Glamo?ak biti dekan Akademije ili da ?e Branko ?uri? napraviti internacionalnu karijeru?

– Ne, teko, a pogotovo da ?e imati tu internacionalnu karijeru ili da ?e igrati u filmu koji je reirao na student, a koji ?e dobiti Oskara, ili u filmu koji ?e dobiti Zlatnog medvjeda. Teko se moglo pretpostaviti, a pogotovo kad je sve krenulo naopako. Onda se mislilo da ne?e ni?ega biti. Na svu sre?u, sve gubitke koje smo usput imali, nekako smo prevazili i stvari idu dalje.

Ve?ina glumaca koje ste ikolovali za svoj uspjeh smatraju i Vas zaslunim. Da li je bilo teko napraviti kolu glume pored Beograda i Zagreba i parirati im?

scan0003– ta ja znam, to Vi kaete da sam zasluan to su oni tako dobri glumci i to sam stvorio kolu. Ju?er sam ?uo ovdje miljenja da je “Audicija” sramota i za Akademiju i za ovu sredinu, da to nije nimalo reprezentativan sadraj za godinjicu Akademije, da sam ja unitio gluma?ke karijere svojih studenata. Sa kvalitetom se mnoi i broj neprijatelja. Ne namjeravam sebe da hvalim niti da se pokunjim to neki tako misle. Vrlo ?esto su u Beogradu i Zagrebu mislili da je ovo provincijalna kola, da od toga ne?e biti nita, ali, me?utim, ispalo je neto ipak. kola slavi 28 godina i to nije malo, sva ta imena koja su izala iz kole nose gluma?ki ivot, a moda su jo ve?e stvari napravili reditelji koji su izali iz nje.

Napadali su “Audiciju” iz tih godina, zamjerali joj populizam. Moda i uspjeh?

– Pazite, ja sam tu kolsku vjebu radio i u Beogradu sa generacijom u kojoj su bili Mirjana Karanovi?, Mima Karadi?, Ljilja Blagojevi?, danas vode?i srpski glumci, i nije bila dobra kao ova. Radio sam je i na Cetinju i u Osijeku, ali su najbolje te vjebe uradili ovdanji studenti. ta sad treba, da se pokunjimo i amaramo to su one bile dobre i to smo od toga napravili predstavu. Ona je u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani igrana stotinama puta. U Beogradu ju je vidjelo 36.000 ljudi. Mi smo scenu izgradili od para koje smo zaradili od prodaje karata. Malo su studenti uzimali sebi. Ve?ina je novca ila u izgradnju scene i je li treba da se stidimo toga?!

scan0004Haris Burina je izjavio da bi bilo logi?no da na 25. godinjicu “Audicije” do?e i Emir Kusturica. ta Vi mislite o tome?

– Ja se s njim nisam vidio skoro 20 godina. I kad sam mogao, izbjegavao sam. Nisam razumio tu transformaciju. U po?etku sam mislio, ako mene svrstavaju u Srbe, a ja se tako ne osje?am, onda sam mislio da i on ne eli da ga instrumentalizuju kao muslimana. Me?utim, zato je poslije dozvolio da bude instrumentalizovan kao navodni Srbin. Zato je on preao na srpsku vjeru, pokrtavao se, promijenio ime. To mi je potpuno nejasno. Meni, koji sam potpuno operisan od nacionalnog osje?anja, jer ja to kod sebe uporno negiram, to nije jasno.

Ja ne znam ta je nacionalni identitet, jer to nije jedini identitet. Ne znam zato meni ?estitaju vjerske praznike kad se ja ne osje?am kao neko kome treba ?estitati Boi?. Jednom je novinarka u “Danima” ili “Slobodnoj Bosni” u uvodniku napisala kako sam ja jedan od rijetkih koji umije da osudi zlo?ine u vlastitom narodu, pri tome me svrstavi u nekakav narod za koji ona tako misli. Ja pripadam Bosancima. Budala je taj koji misli da sam ja ovo ili ono zato to on tako misli. To je bezobrazno. Ja sam se ovdje na Grbavici izderao na ?ovjeka koji me pitao za nacionalnost. Ja kaem: nita, a on me pogleda u strahu.

Kaem mu da se na mene vri pritisak da budem neka nacija. Ja sam Bosanac i ako se mogu uklopiti u uvodnik koji je ta djevojka napravila, onda sam ja neko ko osu?uje zlo?ine svih naroda u Bosni jer su oni svi moji, a ne jedan, u koji me ona svrstava. Kakve ja veze imam s Karadi?em, Srbima ili pravoslavcima? Kau, zar ti nije bio otac Srbin, ja kaem nije, bio je komunista, a djed mi je bio antihrist, bezbonik, koji samo to nije propio svo imanje. Zato bih bio ono to mi je bio pradjed. Po ameri?kom principu ja danas mogu da budem musliman, sutra budista, prekosutra katolik.

ta zna?i kad ja na Wikipediji pro?itam da je Boro Stjepanovi? poznati srpski glumac? ta to zna?i za moju glumu? Ja sam vie bosanski, hrvatski, muslimanski nego srpski. Nisam ni?iji. Ja sam ?ovjek po svome imenu i prezimenu, a ne po vjeri ili naciji. Ja vidim da ni Vi mene ne razumijete i mislim da se bojite ovoga to ja pri?am, vidim Vam strah u o?ima. Ja kad ljudima ovo govorim, oni se zabrinu i zapitaju se kako onda on postoji. Pa jadan si ti ako postoji samo u vjeri ili naciji.

Mrzitelj naroda

Ali, kulture ?e eljeti da imaju u svome korpusu Boru Stjepanovi?a.

– ta me to briga. To nije moj problem. Ja nemam nikakvu potrebu da se trpam ni u jednu kulturu. Ja imam potrebu da se trpam u kulturu glume. Evo danas Ceca Bojkovi? igra ijekavski, nigdje ne zapne, ja igram ekavski i nigdje ne zapnem. Zato to smo dobri glumci. Ja bolje jezik znam od oca srpske nacije, bolje govorim srpski od Dobrice ?osi?a, jer on govori jednim stranim lokalnim govorom. Bolje govorim hrvatski od devedeset posto Hrvata i bolje govorim bosanski od 99 posto Bonjaka zato to sam tu ro?en, ivio sam, i znam sve varijante.

Ako je jezik obiljeje kulture, ja sam onda obiljeen i srpskim i hrvatskim, bosanskim i crnogorskim. Ako je u?e?e u nekim projektima mjerilo za kulturu, a ja u?estvovao i u bosanskim, hrvatskim, srpskim, crnogorskim i slovena?kim projektima, onda ne znam po ?emu je neko ve?i Bonjak od mene ili ve?i Srbin od mene.

Jeste li sa takvim stavovima nailazili na nerazumijevanje kod kolega?

– Vrlo rijetko. I ako postoji neko pripadnitvo, ja pripadam glumcima. Ako postoji neki pandan nacije, onda su glumci obiljeeni da pripadaju jedni drugima. Znate li nekog glumca da je pravio ratne zlo?ine?

Ne, ali znam glumce koji su podravali odre?ene ideologije.

– Podravao da, ali je li on sam kreirao tu ideologiju onako kako su je kreirali pisci, doktori, politi?ari. Je li nekada glumac u tom eti?kom, ljudskom smislu bio ne?ovjek. Nijedan glumac nije drao nikome no ispod grla. Sva?ali su se Bato ivojinovi? i Boris Dvornik pa su se pomirili, a ja ne znam ni zato su se sva?ali. Znate ta se sve pri?alo o Josipu Pejakovi?u u Beogradu. Zato? Zato to je u pitanju propaganda i to je u pitanju javna li?nost. Ja sam ljude ubje?ivao da to nema veze. Znate li koliko ljudi zna sve o meni? Nekakav je ?ovjek na alteru u poti pitao moju snaju ta sam joj ja u rodu. On joj kae nemojte se hvaliti njime. Znam ja sve o njemu. To je bilo 1995. i on misli da zna sve o meni.

ta mislite o glumcima u politici?

– Ne mislim nita, ali, nasre?u, malo ih je. Ne zamjeram nikome na tome. Ne zamjeram ni Emiru Hadihafizbegovi?u ni Voji Brajevi?u ni Branislavu Le?i?u ni Banetu Popovi?u. To je njihov izbor. Ja to ne bih nikada mogao, jer pripadam glumi. Ali i to je politi?ki stav. Ne pripadam nijednoj opciji, naciji ili vjeri. Izlazim iz sela dole pored Cetinja i krenem prema Podgorici, me?utim, zaustavi me policajac na izlazu i ne da mi da pro?em jer, kae, dolazi neka delegacija. Na Cetinju, koje je prijestonica, je ina?e predsjednik drave. Ja pitam koja i on mi kae: neki ?lan Predsjednitva BiH.

I sad ja treba da ?ekam da pro?e taj ovinista. A on mora biti ovinista jer on ne moe biti ?lan Predsjednitva BiH, a da ne mrzi druga dva naroda. On je i izabran radi toga i od jednog naroda da bi ko?io dogovore i opstruirao na sve mogu?e na?ine. Jedan opstruira zbog cjelovite Bosne, a drugi zato to eli da se ona podijeli. I ja sad ?ekam da taj ovinista, mrzitelj druga dva naroda pro?e.

Izjavili ste jednom i da se ne osje?ate dobro u BiH. Zbog ?ega?

– Kako mogu da se osje?am dobro tamo gdje je ubijeno toliko ljudi i gdje okolo mene eta po kvadratnom metru najve?i broj ubica. Ja sam uasno nesre?an to pripadam jednom narodu, jednoj zemlji, u kojoj je, osim Ruande, ubijeno najvie ljudi. Ko ih je ubio? Mi me?usobno. Ja se ne osje?am dobro ni u Srbiji, ni u Hrvatskoj, ni u Crnoj Gori. Ja nastojim da ivim i pokuavam da se uskladim sa nekim svojim principima, a ne sluam ta ?e mi re?i patrijarh ili reisu-l-ulema. Ja kad vidim da je u Crnoj Gori institucija od najve?eg povjerenja Srpska pravoslavna crkva, najeim se. Halo, komija, pa da li je mogu?e da kod tebe najve?i autoritet ima Amfilohije Radovi? ili ovaj Pavle to je sad umro. Da li si ti njih ikad ?uo ili posluao? To nije ta?no. Ho?ete da Vam ispri?am jednu pri?u?

Ispri?ajte.

– Kad sam bio u Beogradu, 1992. ili 1993. kad nisam igrao dugo i kolege me zamole da igram, jer kau, ko zna kad ?e se ti vratiti u Sarajevo. I ja u?em u jednu predstavu i gostujemo u Baru sa tom predstavom. Vra?amo se iz Bara avionom i izlazimo u Beogradu na aerodrom. Idemo onim hodnicima kad neko me vu?e za rukav otpozada. Ja pogledam, ono neki ?ovje?uljak, meni do pasa. Kae on meni da ja njega ne znam, ali da je bio komunalni inspektor u Vareu kod mog oca. Ja ga pitam gdje je sad, a on kae da je u Ilijau. A Ilija je pod komandom Srba. I pitam ga ja: ta radi? Kae on meni: ubijamo Turke. Ja ga pitam: jesu to doli neki Turci iz Turske ili su to ovi nai komije, prijatelji, ro?aci?.

Kae, on, dobro, to su nai, ali su Turci. I ja ga pitam: zato to radite? A on meni kae: ?uj, zato to radimo? On vidi da nije naao ?ovjeka s kojim bi mogao da podijeli tu pri?u i isprazni mu se oko i uplai se, pa kae: ne znam. Pri?e razne pri?a ovaj narod, a da ne zna zato ih pri?a. A pri?a ih jer ga je Bog dao da bude dobar. Ali ne zna svaki ?ovjek kako da bude dobar. I onda do?e jedan psihijatar ili doktor nauka i kae mu da treba ubijati druge ljude. I ne zna ?ovjek da to ne treba, rekao mu doktor knjievnosti, psihijatar i biologi?arka Biljana Plavi? da on treba da ubija. Devedeset devet posto ljudi ovdje nije znalo ta radi, nego mu tako re?eno. Neka mi se ne prave danas da su znali, jer nisu znali i neka se stide kao to se ja stidim od prvog dana rata.

eeljev spisak

Sve to to govorite zvu?i pomalo idealisti?ki.

– Kau mi da sam idealista, ali ne znam za ta da se borim, za tu glupost i rat u kojem se ubijaju ljudi. Ne?u da budem realista i podravam ljude koji ubijaju prijatelje u mom gradu. Govorilo se meni tad u Beogradu da utim, jer eelj pravi spiskove za odstrel. ta me briga, ne?u da utim. Ovaj narod je primitivan, a primitivci se prema budalama odnose kao prema Boijim ljudima i ne diraju ih. Poto ve?ina misli da su glumci budale i ja jo to ovako pri?am, onda me puste na miru.

Kao Indijanci kad puste ludog ?ovjeka, ne diraju ga. Samo se napravi lud pred Indijancima i pravi se da si mrtav pred medvjedom. Tako sam ja po Beogradu pri?ao ?udesa, ali me nije niko, maltene, ni krivo pogledao. Ne znam da sam bio na tim eeljevim spiskova, mada je on ljude za mnogo bezazlenije pri?e stavljao na listu za odstrel. Mogu?e da sam bio, ali ja to ne znam i ne mogu da od sebe pravim heroja. Nije mi se nita desilo, jer su vjerovatno govorili: ma pusti budalu.

Da se vratimo glumi. Na filmu i televiziji ostvarili ste vie od stotinu uloga, a u pozoritu vie od pedeset. Jeste li svaku radili sa istim arom?

– Stradao bih kad bih sve radio sa istom snagom. Neto se odradi ovako i onako. Glumci kau tezga, ali ja to nisam nikad radio. Nisam pravio neke monodrame i sli?no. Kad sam osjetio da bi “Audicija” mogla da postane tezga, ja sam traio da se prekine s tim i tad sam se sa svima posva?ao. Ja sam igrao u prvoj fazi. Ne bi se moglo re?i da ja u posljednjih desetak godina ambiciozno prilazim glumi, naro?ito ne u broju uloga. Ako me neko ba dobro zamoli, onda idem da glumim ili mi se svide ljudi s kojima ?u raditi. Rijetko su pare u pitanju, obogatiti se vie ne mogu, proslaviti se vie ne mogu. Besmisleno je da tr?im za hiljadu ili dvije hiljade maraka, radije volim di?i sve ?etiri uvis na svome selu.

Plavi? je izblamirala RS

– Ja se ?udim da vi po tampi niste eksploatisali tu ?injenicu da je Biljana Plavi? priznala zlo?in. Ona je njih u RS izblamirala sve jer je priznala da je taj entitet napravljen na zlo?inu. Ali ne, nju Dodik prigrli jer je naa, to jest njihova. Kanjavaju ako se pogreno parkirate ili ne platite struju, opet vas kazne. A ako pobijete hiljade ljudi, nita, jer ti si naa.

ta je rekao Tu?man za ubice porodice Zec, nali su ih, bacili ih u kontejner, rekao je pustite ih, nai su, mogu nam zatrebati. Da mi je ro?eni brat ubica, tu nema dileme, nisi moj. Ovdje je svaka nacija prije svega spremna da brani svoje, on je na. Nama je bolan taj haki proces zato to sude nama. Pa ta, treba da mu se sudi ako je pobio ljude bez obzira to je na. Na svu sre?u, i ovdje su mi rekli da nisam na i u Crnoj Gori su mi rekli da nisam na. I ja sam ponosan na to.

Autor:Anela Gajevic

Komentari (12)

1
mirsad
Saturday, 28. November 2009 u 15:46

. Gospodine Boro Stjepanovicu, sto god da ste casno ga nosite

2
D
Monday, 30. November 2009 u 01:40

Koji car ovaj Stjepanovi?!

Izvanredan je glumac ve? desetlje?ima, ali nisam znao da je tolika ljudina!!!

3
sead pai?
Monday, 30. November 2009 u 16:00

Da je vie Stjepanovi?a bilo bi skoro isto kao i prije. BRAVO BORO!!!!

4
JASMIN GELJO
Monday, 30. November 2009 u 19:52

DRAGI MOJ PROFESORE ….

NE MOZE SVAKO DA DOSEGNE SVE OVO STO STE VI REKLI. LUDI TO NE RAZUMIJU. NE RAZUMIJU DA SU LJUDI KOJI MISLE VASIM NACINOM ILI OVIM NACINOM MINIMALNO 200 GODINA ISPRED. HVALA VAM NA OVOM FANTASTICNOM INTERVJUU

UVIJEK MI JE BILA CAST STO SAM IMAO PRILIKU DA MI VI BUDETE PROFESOR.

ZELIM VAM PUNO ZDRAVLJA I SVEGA STO NAJVISE VOLITE A JOS BEZBROJ ULOGA I TALENTOVANIH STUDENATA.

VAS STUDENT SA INDEXOM BR 3 JASMIN GELJO

5
Ljubisa Zecevic
Monday, 30. November 2009 u 23:10

SVJETIONIK.

Na Hvar je dobio ime po svjetioniku gr?ki Pharos (?????) – nazvan po malom otoku Faru gdje je Ptolomej Filadelf podigao 285 g. prije nove ere svjetionik visok 135. metara, da bi moreplovcima ukazivao na opasnost, ili na put kojim brezbjedno treba da plove.

Svjetionici/farovi se ili odravaju, preotimaju ili rue. Zavisi o zavojeva?u ili upravlja?u. Ako elis nekome, ili ne, ukazati na put.

A nisu samo svjetionici na morima – obi?no su na nekom rtu ili stijenama gdje vam se brod, noen vjetrom, moe nasukati, ali ih ima i na drugim mjestima. A iste su funkcije: da se ljudi ne nasuku iako nisu na brodovima.

Takav faros/svetionik je Boro Stjepanovi?. Ukazuje ljudima gdje treba da se kre?u, naro?ito onda kad im vjetar pue izvan pravca na koji vas far upu?uje.

Neka mu bogovi podare dug ivot i sre?u da ljudi prate njegovi svjetlost. Makar i nebio 135 metara visok.

Zeko

6
esad demat - eki
Tuesday, 1. December 2009 u 12:17

Boro je sarajlija i treba svi tako da mislimo bez obzira ko smo i ta smo.Jebo vie ono ko je ko i ?ije je ?ije i ko je trebao ono a ko ono.Svi laemo jer poelili smo se onog Sarajeva i Sarajlija koji su sada negdje daleko a svi boluju za Sarajevom kao i mi koji smo ovdje da sretnemo draga lica i dobre ljude.Ja li?no poelio sam tvojih zajebancija i tebe ko dobrog ?ovjeka koji nije znao igrati remi a igrao ga . Jedino moj pokojni Vule tebe nije zvao bravom kao neke ostale a prizna?e i bili su. Tebe Suadu doktoricu puno pozdravljam kao i djecu sva se bacila na majku i postala doktori a ti si ostao kopica ali dobar ?ovjek i Sarajlija.

7
Ranko Bozinovic
Friday, 4. December 2009 u 21:23

Ko ne hvali mir,taj je siromasan,ko ne cijeni zdravlje nezna sta je bogatsvo.Sve najbolje
u zivotu Vama gospodine Stjepanovicu zeli Ranko Bozinovic sa porodicom.

8
Srdjan Aleksic
Sunday, 26. September 2010 u 12:54

Citam ovaj inteviju i sjetim se rijeci mog pokojnog prijatelja Srdjana..
Boro je uvijek bio i ostao gospodin za sve one brave koji su mogli i vise od njega ,a nisu ucinili i rekli nista da se prekine ludilo rata..
Svaka cast ljudino sto si ostao covjek !

9
Elvi
Tuesday, 13. September 2011 u 03:15

Svaka cast Profesore Stjepanovicu, malo je ljudi kao sto ste Vi. Procitala sam ovaj intervju, zaista me zadivio,. Bili ste i ostali gospodin covjek u prvom smislu rijeci. Hvala sto se BILI I OSTALI COVJEK! SVE NAJBOLJE VAM OD SRCA ZELIM!TOPLI POZDRAVI IZ Kanade!Vi ste bili i ostali gradjanin SVIJETA, GRADJANIN KOJI GOVORI, SRCEM I DUSOM!

10
?ani
Monday, 26. September 2011 u 22:09

Nikad neto bolje u 20 godina nisam ?uo ni pro?itao kao ovaj Borin intervju.
Iz Hrvatske sam,ali ovo zaista zasluuje da se vrti non-stop u medijima,TV-u,internetu i da se sa ovakvim rije?ima educira mlade po dravama bive yuge.

Hvala tom velikom glumcu i molim Boga da njegove rije?i ja?e zvone u javnosti od politi?kih pa i crkvenih.

jo jednom ,svaka ?ast Boro

11
Mato Divkovi?
Saturday, 5. November 2011 u 11:31

Nismo se vidjeli od 1990.g. kada smo u Vareu slavili 25.godinjicu mature.Bili smogeneracija, istina ti u IVa, a ja u IVb.Kada sam pro?itao tvoj intervju srce mi je zaigralo.Tvoj stav prema proteklim nemilim doga?ajima me oduevio.Bravo generacijo!

12
Dino
Thursday, 17. November 2011 u 22:40

Nimalo iznenadjuju?e od Bore. Kad su mu na po?etku rata u Sarajevu ponudili puku jer je ”na”, ”njihov” ili ?iji ve?, vrag bi ga znao, odbio ju je odmah s gnuanjem. Ne mogu sad da pronadjem tu njegovu izjavu, ali je ilo otprilike “kako je uasnut da on s tom spravom moe sijati smrt”.

Upišite komentar

Vaš komentar