Warning: Creating default object from empty value in /homepages/5/d94778607/htdocs/dovla.net-2/wp-content/plugins/view_counter/view_counter.php on line 52
dovla.net » Grof: Budimkina ?orba

Grof: Budimkina ?orba

budimkina, ?orba…
(budimka=bundeva=tikva=misira?a=?urta)

Kamer je Ovdje jednostavno Mjesto, Zakonski utemeljeno i bilo šta iz struke a prije svega fah-Licenca bez ?lanstva u Kameru je nemogu?a. Pogotovo za nas koji ispred titule posjedujemo rije?icu „Frei“ (slobodni/slobodna). Daljnja usavršavanja a kroz to i druženja sa kolegama iz Struke su uobi?ajena, a zajedni?ke  ve?ere u luksuznim restoranima ?esti dogadjaji. Teško Germana  natjerat na  praznovanje, a iz malo bolje analize vidljivo je da su Narod sa ubjedljivo najve?im brojem ozakonjenih praznika. Ve?inom u smjeru Mejre/Marije  i Ise-pejgambera/Isusa, na ekumenski na?in.

Tako ?emo ti mi sjesti neke sekularne Slave a do mene ?e kolegica Nadin, pošteno govore?i poznata Badenska arhitektica na uredjenju enterijera promineti. Interes za kuhinju i obi?aje  Moje zemlje nametnuo se   kao normalan slijed u nastavku lobiranja Germanske kuhinje i kulta Germanskog žvakanja uzdignutog na pijedestal  umjetnosti.

Normalno napam?ena od generacija Yugo-inteligencije  a iza  dijelom Intelegencije koju Ratna zbivanja dovedoše na obale Rajne o ?evapu kao nacionalnom jelu, fesu i ?udnim muškim hla?ama sa dubokim turom kao nacionalnom odje?om, pjevanjem kroz nos uz mrdanje glavom kao  nacionalnom pjesmom, inventivna žena ostade u šoku kada sam joj kratko odgovorio da se radi  o klasi?nim falsifikatima o Zemlji u kojoj sam rodjen.

Objasnim, bez upotrebe konjuktiva u Njema?koj gramatici, da se može govoriti o tradicionalnom jelu ili nošnji  ili pjesmi u dijelu pokušaja  „asimilacije na vlastitom“, dijela  domicilnog populusa,  obrazlažu?i pri tome da je moje nacionalno jelo Jahorinska ?orba, Cazinski pupak, ta da je moj did Muho austrijski vojnik prije austrijskih šuferica bio obu?en u kangar odijelo uskih revera a na pruge. Sa zlatnim sahat-lancom oka?enim o džep prsluka, a nazuven u Loyd cipele, s francuskom kapom na glavi. Uz to, da je u Gradskoj kafani u Be?u kao Banjalu?ki trgovac sjedio  preko puta be?kog boema Grilparcera, pa dok je slavni pjesnik no?u pisao stihove  da je moj did Muho u be?kom kupleraju kurvama Marije Terezije ubacivao madjariju na pupak. A kada se vra?ao fijakerom u Bosnu kupio bi  usput basme za šest ?erki,  (moje tetke) tetke mi  uz mater Fadilu svaka kao Greta Garbo. Nidje sala ni feredje…svaka završila ili školu za babice ili doma?insku školu  kuhaju?i  jela iz Bosne i Hercegovine, a pola iz knjige koja se nazivala „Deutsche Küche“.

To kako su Sarajlije korzirale Sedrenikom a ispod kao na dlanu posmatrali Sarajevo, samo je bio odraz kultiviziranog i pravilnog shvatanja ekološkog principa voda–zelenilo, dodao sam…i da li je mogu?e da su Sarajlije šetale u „Reithosnama“, (hla?e za jahanje) hla?ama sa dubokim turom. Skrojenih, radi lakšeg penjanja na konja. U prilikama jaha?kih turnira, sigurno…a bilo je i njih ravno broju turnira  Cara  Vilhema… onih u Medenom polju do trka na Zlom Stupu u Sarajevskom polju…to što je ostalo da se to kod Nas kaže „vašar“ a to danas baš nije moderno  pa  mi tradicionalno preuzeli od  Zapada i kažemo„Party“, nije do mene…niti sam ja melanholik da zapla?em uz Eminu, kao German uz Lili Marlen pokazuju?i tradirane obi?aje generacije  koja je rado slušala Wagnera…ha bio vašar na Cirkus-placu (vidi lijepa imena) ili na Mark-placu ovdje, isto ti je.  Tamo „karike na marike“. Ovdje „karike na marike“. Lilihip i kamiš na obje strane. Tamo, „krpenjakom“, ovdje isto. Ringišpil (lijepe bosanske rije?i) tamo,  ovdje Ringišpil …ima i kurvi, pedera a i onih što su oboje,  jednom zasmetali pa više ne smetaju…

A koga interesuje dalje, dulje, nazad, unatrag, eno mu sarkofaga Bosanskog Kralja Tomasa u Fojnici, obu?enog u odje?u i sa ma?em klasi?nim  primjerom zadnje mode Evropskih plemi?a tog doba.

…i to što me lijepa gospo stalno oslovljavate sa Herr (gospodin) nema potrebe. Meni je ve? u prezimenu „aga“. To da sam gospodin….Govorite dva puta. Jer ja sam iz Zemlje gdje su  rijetka  prezimena da u njima nije Vojvoda (Vojvodi?),  Ban (Banovi?),  Paša (Paši? ) a i po tapiji Horvat, Herzeg, Sarajli?, Bošnjak….

„Sevdalinka“…lirska pjesma gradskih muslimana. Da sa pjevala kroz nos…?udno. Ali sre?a  da su u Sarajevu živjele nevjerovatno visoko nadarene i muzi?ki obrazovane porodice/familije/obitelji Rihtman, Pozaji?, Smailovi?, koji sa?uvaše i notno zapisaše i vokalnu tehniku sevdalinke i nevjerovatno pjevanje u skundama varošica moje Zemlje.  To što je Gete preveo Hasanaginicu sa Morlaskog (jezik Dalmatinske zagore) a oficijelna Verlag (izdava?ka ku?a ) u Berlinu u knjizi „Deutsche gedichte für Haus und Schule“ iz 1922 g. Hasanaginicu svrstala pod „balade i romanse“, zar nije kompliment jednoj narodnoj inventivnosti i nadarenosti…

Pitao sam se, što u ilahiji izvodja? mrda glavom naprijed nazad ili se njišu na stranu…u redu  radi se o religioznom tekstu i  pobožnoj pjesmi. Respekt. Neovisno od  lirske sevdalinke dio je to kulturnog naslijedja. Nisam mogao na?i odgovor u muzi?koj logici ali sam pro?itao kako jedinstveni Bosansko-Hercegova?ki filozof  Kjafija Pruš?ak na jednom mjestu zapisa,
-„…kada bi se Allahova milost mogla zaraditi mrdanjem glavom, ja bih mrdao po vazdan.“

Šteta je što pojedinci nepregledne dine arabijskog pijeska stavljaju i pokušavaju nasuti u Sarajevsko  polje a Rijeke pretvoriti u Izvor…Grade vjerske objekte apsolutno inkopatibilne, klimi, tradiciji, obliku…šume pretvaraju u Šumadiju a  Bosnu Srebrnu  preobražavaju u Gotski stil…

Nisam o ovome govorio sa Frau Nadin. Neka ovo ostane medju nama…helem
…  Car Franjo je mostarskog mujezina ef. Dizdarevi?a prozvao Karuzo. Kažu da je nadareni efedija ezanio u Bosansko-Hercegova?koj skali. Dobar i pošten ?ovjek. Nije imao potrebe medinskim nacinom pozivanja ulagivati se Svevišnjem…Pa kad Car dodje u Sarajevo naru?iše  efendiju da ezani sa  Careve džamije a on slušaju?i  sa balkona Hotela zadivljen, na poklon  posla  ?etiri šorvana.

Ohladila se ona budimkina–?orba ispred moje Frau Nadin. Zapamti?e ona,  dosta, vjerujem.
?ujem, onaj Glavni iz Kamera najavljuje slijede?e vrijeme okupljanja. Frau Nadin me uljudno pita ho?u li biti ljubazan pa slijede?i put njoj i Frau Madlen o Svojoj zemlji objasniti još po nešto.
Potvrdjujem, a u sebi mislim,
…hej, kada vama Grof po?ne pri?u o Bosni Srebrnoj, Sarajevskom trgovcu Despi?u a završi sa sjetnim melanholicnim baladama Sarajevskih Sefarda, ne?ete vas dvije ni kus kusniti …

Grof
(kad  postaje i koji vremenski period je nužan da nešto postane „tradicija“, šta je uslov i kako se poklopi da nešto postaje „nacionalno“,  ne znam…znam da su se na Prostorima gdje sam rodjen vjekovima „preklapali“ i „poklapali“ razni,  pa mi nije ?udno da  mi  ova budimkina-?orba  postane specijalitet znaju?i da je Germanski vodja Odoakar davno servanijo dolinom rijeke Bosne…je li pokušao nekoj mojoj prapraNeni nabaciti grumen zlata na pupak…vjerovatno i bi?e da jest. Kažu našli ga otrovanog, isti dan…)

Komentari (1)

1
ASIM
Monday, 30. November 2009 u 16:28

Poštovani Grofe,
To što ste ispri?ali toj doti?noj dami, Evropljanki, o nama je za njihove pojmove scenario za kakav igrani film, a ne istina šta i kako se živjelo na zemlji BOGUMILA. Oni i dan danas ne razumiju naš suživot stotinama godina na ?ilimu koji se zove BIH. I danas postavljaju ista pitanja i gora od te Vaše Evropljanke visokog društvenog ranga a kako da to shvati njena kuharica ili bedinerica!! Naš najve?i problem je što želimo da nam takvi naprave mir, harmoniju izmedju nas. To je najve?a greška nas samih kada pristajemo na to. Oni trebaju da u?e od nas i u?e u mnogim stvarima ali nikada nisu priznali da smo ve?e demokrate od njih i zato su kidisali na bivšu YUGU jer u toj zemlji od 57 nacija i nacionalnih manjina svi su bili uklju?eni u segment vlasti i na svim nivoima. Neka nadju u Evropi i šire takvu zemlju koja je bila unikum, e zato su nas i razvalili po onoj svojoj logici neka komšiji crkne krava.

UpiĆĄite komentar

VaĆĄ komentar