Još malo o posjeti Vancouveru i Seattle-u

Posjeta ovom dijelu obale Pacifika bila je prilika da se vidimo i družimo sa prijateljima i poznanicima koje nismo vidjeli godinama, ali i da upoznamo još neke Bosančerose koje su ratne prilike (odnosno, neprilike) dovele daleko od domovine.

Bato i Marija – Maca Jeftić su naši stari poznanici sa bloga, sada smo se i lično upoznali i uživali družeći se sa njima na Prvomajskom uranku. Upoznali smo i Nermu Bahtijaragić za koju njen suprug Rifet kaže “da se specijalizirala za razumijevanje potreba njihove djece koja u Kanadi odrastaju u njima potpuno drukčijim uslovima”. Bila je tu i naša stara prijateljica Ana Katić koja, zajedno sa suprugom Ilijom, obavlja menadžerske poslove u jednom velikom stambenom kompleksu.

Rifet Bahtijaragić (lijevo) već se javljao na blog. Prije posljednjeg balkanskog zla, Rifet i njegova supruga Nerma radili su kao privrednici u tadašnjoj našoj zemlji, a u Kanadi su nastojali da kažu da su sretni radeći svaki posao kojeg se mogu dočepati. Sada, poslije posla, Rifet odmara pišući pjesme i romane. Dvije zbirke poezije i eseja su mu izašle na oba jezika (Naš i Engleski), a od tri romana, jedan je štampan na engleskom. U sredini je Vuk Jeftić, jedan od organizatora uranka, ponekad se javlja i na blog, kad stigne od posla i brige o supruzi, djeci i roditeljima. Desno je Rifetova “bolja polovina” Nerma.

Imali smo zadovoljstvo upoznati Prof. Dr Mevlidu Karadža koja je desetak godina radila kao gimnazijski profesor u Sarajevu, zatim kao asistent na Filozofskom fakultetu, pa kao naučni savjetnik i direktor Instituta za jezik u Sarajevu. Punih 12 godina je radila na Univerzitetu Charles de Gaule u Lille-u, Francuska kao lektor i predavač (docent). Napisala je nekoliko knjiga, stotinjak studija i članaka, većinom na našem, a posljednjih dvadesetak godina i na francuskom jeziku. Bilo je prijatno sa Mevlidom spomenuti neke zajedničke poznanike iz Sarajeva.

Na uranku je bila i Dubravka Kapičić – Duda, akademski slikar i dugogodišnji profesor na Trećoj gimnaziji u Sarajevu. Na slici sa Vukovom kćerkicom Hanom i Dudinom ljubimicom Mazom.

Rešo Hadžismajlović, nakon godina provedenih na “Energoinvestovim” radilištima širom svijeta i na nekoliko destinacija u Kanadi, napokon se skrasio u Vancouveru sa suprugom Mirsadom.

Jedno veče smo proveli kod Ilije i Ane Katić. Ilija radi kao profesor matematike na gimnaziji u Vancouveru, a na slici su s desna na lijevo Maca Jeftić, Nerma Bahtijaragić, Ana Katić, njena kćerka Nina Nevstrujev sa djecom Marinom i Robertom i na kraju Suada. Nina i njen suprug Boris su elektro-inženjeri, jedno vrijeme smo bili komšije u Tucsonu, Arizona, imali čast da prisustvujemo njihovom vjenčanju, a kasnije su Nevstrujevi preselili u Kanadu.

Kod Katića je bio i Boris Nevstrujev, a nakon Vancouvera, bili smo dva dana u Seattle-u i družili se njegovim ocem Vladom koji tamo živi sa suprugom Marijom i koji nam je pomogao da obidjemo neka interesantna mjesta u ovom lijepom gradu.

U Seattle-u smo bili gosti kod Sanje i Darka Kirovski (bili smo i na njihovoj svadbi u Los Angelesu). Sanja je kćerka našeg dragog, rano umrlog, velikog prijatelja Mustafe Trklje – Ćuste, pa je ova posjeta imala poseban značaj kroz sjećanje na brojna druženja sa Biljanom i Ćustom.

Sanja radi u vlastitoj stomatološkoj ordinaciji a Darko u istraživačkom centru Microsofta. Njihova kćerkica Mia nas je zabavljala cijelo vrijeme, a slijedećeg mjeseca Mia će dobiti – brata!

Eto, ovo je već četvrti prilog sa našeg puta u ovaj dio američkog kontinenta, bilo je divno obići ove prekrasne gradove i okolinu, družiti se sa brojnim prijateljima i upoznati neke nove. Trebalo mi je i puno vremena da izdvojim i obradim sve fotografije, ostalo je još mnogo neobjavljenih, ali se trud isplatio jer sam uvjeren da će mnogi čitaoci bloga naći ponekog poznatog na objavljenim slikama.