Warning: Creating default object from empty value in /homepages/5/d94778607/htdocs/dovla.net-2/wp-content/plugins/view_counter/view_counter.php on line 52
dovla.net

Ja sam samo radoznali pisac koji je upao u živi pjesak Sarajeva

200Književnik Valerijan Žujo (1948.) dobitnik je “Šestotravanjske nagrade” Grada Sarajeva, u intervjuu za naš list govori o svom Leksikonu Sarajeva, o istraživanjima i književnosti. Pisao je i piše poeziju, prozu, dramske i esejisti?ke tekstove, putopise i scenarija. Autor je uglazbljene pjesme, evergrina “Sve smo mogli mi”. Bio je tajnik Udruženja književnika BiH i urednik na Radiju BiH. Više od desetlje?a opsjednut je radom na multimedijalnom projektu, na leksikonu grada u kojem živi.
Gradona?elnik Sarajeva Alija Behmen kazao je da je Žujo ozbiljan kroni?ar povijesti Sarajeva. O svemu pomalo, Žujo govori u intervjuu za naš list.

Dobitnik ste ovogodišnje pojedina?ne Šestoaprilske nagrade. Što Vam zna?i ova nagrada?

To je zvani?no priznanje da moje bavljenje Sarajevom nije nevažno, nije zanemarljivo…
Drago mi je, da su i Odbor za dodjelu najvišeg priznanja Grada Sarajeva i Gradsko vije?e, odluku donijeli jednoglasno.

Izvrsni ste poznavatelj našeg glavnog grada. Koliko se taj grad promijenio u zadnjih 20 godina?

– Da li sam izvrstan poznavalac Sarajeva i da li su ovo zadnje godine grada, otvorena su pitanja. A, kada je o promjenama rije?, malo je šta toliko neinteligentno, kao ?u?enje ili ?ak ljutnja zarad promjena. Jedni bi bili sretni da žive u feudalnom kontekstu, drugi u Kallayevo doba, tre?i u vrijeme Banovine Drinske ili gluho bilo u vrijeme njema?ko-ustaške strahovlade, ?etvrti bi opet na prugu Br?ko-Banovi?i… Ja, siromah, najsretniji sam bio po?etkom osamdesetih godina prošlog stolje?a, u vrijeme Zimskih olimpijskih igara… Baš me je išlo tih godina…No, sve su to magle i izmaglice. Ništa od toga. Ipak, Sarajevo se, op?enito mijenja u pozitivnom smjeru, dakako uz lutanja, zastoje i poneki korak nazad. Retrogradna nastojanja ne mogu dati trajan rezultat, ?ak i kada bismo se svi s njima složili. Jednostavno, anahrona su i destruktivna.

Kako Vam se ?ine izvještaji i pri?e koje danas ?itate u novinama? Koliko je novinarstvo danas profesionalno, ozbiljno i objektivno?

– Ja se puno ne razumijem u novinarstvo, osim kao ?italac. Žalosti me niska razina pismenosti i stilska nedotjeranost novinskih napisa. Ve?ina novinara pokušava stvoriti privid znanja i upu?enosti Wikippedijskim pabir?enjem i bezobzirnim prepisivanjem i prepri?avanjem.
O ponižavaju?em posezanju za engleskim rije?ima i frazama (obi?no iz druge ili tre?e ruke, nespretno i neznala?ki), da i ne govorim. Nekada su, primjerice, sportski novinari unosili svježinu u jezik, a sada me uveseljavaju izrazima poput: „peto najbolje vrijeme na svijetu“, „izblokiran udarac“, „gostuju?a pobjeda“ ili ?ak „gostuju?a mreža“…Valja biti posebno maštovit, pa zamisliti mrežu koja gostuje.

U Leksikonu Sarajeva ste se osvrnuli na jezik kojim Sarajlije govore. Koliko danas pazimo i njegujemo naš jezik?

– Sasvim razumljivo, brojni novopridošli stanovnici Sarajeva, donijeli su i svoj jezi?ki prtljag. On ve? djeluje na kolokvijalni jezik u Sarajevu. I prije je tako bivalo. Niko se više ne ?udi hiljadama orijentalizama i stotinama germanizama, da druge tu?ice ne pominjem. I to je naše naslje?e. Djeluje karikaturalno kad nove Sarajlije upotrebljavaju rije? jaran u direktnom obra?anju. To su oni shvatili kao svojevrsnu ulaznicu u grad. Naš lijepi višeimeni jezik je blago, koje ne smijemo silovati brzopletim propisima. Ne odri?imo se leksi?kog i morfološkog bogatstva, zarad sitna dnevno-politi?kog ši?ara. Rije?i, same po sebi nemaju ni pozitivan, ni negativan predznak…To im nakalemi politi?ka ?aršija.

Posje?ujete mnoge arhive u potrazi za dokumentima o Sarajevu. Koji arhivi ?uvaju najviše podataka o Sarajevu i o ljudima koji su zna?ajni za ovaj grad?

– Ja nisam profesionalni istraživa?, histori?ar. Niti ja za to imam kompetencije, niti je to moja vokacija. Ja sam samo radoznali pisac, koji je upao u živi pijesak Sarajeva i nikako ne uspijeva da se iskobelja i nastavi pisati ono što se ozna?ava kao književnost. Prema tome ne tragam ja pasionirano po arhivima. Odem u biblioteke, arhive i muzeje ?esto. Sre?om, u našem vremenu dostupne su brojne elektronske baze podataka i to skra?uje postupak. Za ovakvu vrstu istraživanja, osim tehni?ke verziranosti, valja poznavati jezike i imati neophodna prethodna znanja, da ?ovjek ne bi lutao.
O?igledno, novinari obožavaju prefiks naj…
Koji arhivi ?uvaju najviše podataka o Sarajevu… Nije mogu?e kazati koji arhiv ?uva najviše podataka o Sarajevu.

Što je bilo najzanimljivije što ste u ovim istraživanjima otkrili?

– Opet ?arobni prefiks naj… Ja ne razmišljam u tim kategorijama. Ali, uzbudljivo je bilo doprijeti do relevantnih ?injenica o životu i radu dr. Karla Bayera, hirurga i upravitelja prve sarajevske bolnice, Hastahane. To ?u objaviti jesenas.

Svoje pri?e potkrepljujete fotografijama koje sami radite?

– Nau?io sam neke vještine, da izbjegnem moljakanje fotografa i kompjuteraša, koji preko svake mjere drže do svog umije?a i po?esto mistificiraju. Ali, rad vrhunskih fotografa, nezamjenjiv je, kod iole ozbiljnog posla.

„Leksikon Sarajeva“ je davno završen. Sada ste se posvetili književnosti? Na ?emu trenutno radite?

– Književnica i profesorica Ljubica Ostoji?, priredila je knjigu, u kojoj je ukupna moja poezija. Knjiga ?e nositi naslov „Sve smo mogli mi…“, po stihovima koje sam slu?ajno napisao, ali su uglazbljeni i postali neobi?no poznati. Osim toga, ove godine ?u objaviti roman, koji je glavni „krivac“ za Leksikon… Zbog romana o Sarajevu, istraživao sam ?injenice o gradu.

Razgovarala: Ana Topi?

Dnevni list

Komentari (6)

1
jan beran
Thursday, 29. March 2012 u 01:52

“Šestotravanjske nagrade” Grada Sarajeva” Gluho bilo…

2
valerijan žujo
Sunday, 1. April 2012 u 07:03

Vozdra Jane, nije “prvotravanjska šala”, u Sarajevu opet pada snijeg.

A, ovo gore…
Znaš, dakako, da su pitanja redakcijska, a odgovori moji. Kao što je Vladina zasluga “pjesak” u naslovu ovog intervjua, prenesenog iz “Dnevnog lista”.
Nema sumnje da je april travanj, no, nagrada ima svoje izvorno ime.
Azot jest dušik, ali azotara nije dušikatara.

SF

Vanja

3
Vlado
Saturday, 7. April 2012 u 03:06

Evo i fotografije sa dodjele Šestoaprilske nagrade Vanji:

4
Zlaja sa Havaja
Saturday, 7. April 2012 u 14:53

Moj mali poklon:
http://dovla2.wordpress.com/2012/04/07/sestoaprilska-nagrada-2012/

5
Azra K.
Sunday, 8. April 2012 u 15:16

Što nam se naš Valerijan lijepo uredio, pravi glumac! ?estitam na nagradi.

6
mi?o
Sunday, 8. April 2012 u 17:03

?ESTITAM OD SRCA

UpiĆĄite komentar

VaĆĄ komentar