Brega: Nisam ni Srbin, ni Hrvat, a ni Bosanac!
Poznati muzičar Goran Bregović u intervjuu za “Dojče vele” osvrnuo se na svoju nacionalnu pripadnost, ali i na težak položaj Roma u Evropi.
Na pitanje nemačkog novinara zašto za sebe kaže da je sa Balkana, ali se nikada ne deklariše kao Srbin ili Bosanac, Bregović je odgovorio da se ne oseća kako dovoljno pripada nijednoj od tih nacionalnosti.
“To je zato što nisam dovoljno Srbin da budem Srbin, niti Hrvat da budem Hrvat, a nisam dovoljno Bosanac da bih bio Bosanac. Ja sam iz vrlo mešovitog braka, ali to je više moj emocionalni izbor nego etnički. Znate, kada izgubite svoju domovinu onda shvatite da vaša domovina nije neka geografska ili politička teritorija, to je samo emocionalna teritorija. Dakle, moja emotivna teritorija postoji i to je ova teritorija, nije bitno da li moram da pokažem svoj pasoš nekoliko puta”, objasnio je Bregović.
Za sebe je rekao da radi “ciganski (džipsi) posao”, jer je muzičar.
“Sećam se da je mi je otac, inače pukovnik u Jugoslovenskoj armiji, kada sam kući doneo svoj prvi novac od koncerta, rekao: ‘Nećeš raditi ovaj ciganski posao!’ Ali ja smatram da sam jedan od njih. ‘Džipsi’ ima istu metaforičku vrednost za mene kao i kauboj. To je neko ko nema istu gravitaciju sa drugima. I onda znate da je prilično mnogo modernih stvari koje su veoma ‘džipsi’. Razmišljanje za danas, ne za juče ili sutra – to je ciganska ideja. Zatim, ova ideja da se odlazi na odmor u julu ili avgustu. Odjednom svako postaje džipsi na mesec dana. Dakle, u svakom od nas postoji džipsi koji čeka da se jednom probudi”, pojasnio je svog ciganski duh Bregović.
Položaj Roma je veoma problematičan, pogotovo na Balkanu i u novim zemljama EU poput Rumunije i Bugarske, pa čak i u Francuskoj i Italiji. Novinare “Dojče velea” je zanimalo kakav je Bregin stav prema ovoj situaciji.
“Imali smo nedavno kampanju u Srbiji kada je trebalo ubediti Rome da izađu da glasaju. Ovo je bila važna i velika kampanja, jer ako oni ne žele da glasaju onda neće imati ni predstavnike. Moj poslednji album je zapravo reakcija na tu situaciju. To je zdravica za talenat Cigana koji su ostavili duboke tragove u našoj kulturi. Mislim da nismo daleko od trenutka kada ćemo reći: ‘Cigani, vi ste ostavili tragove u ovoj kulturi.’ Oni kažu da je čak i Elvis Prisli imao cigansku krv, Čarli Čaplin je bio Ciganin, Majka Tereza je bila Ciganka, takođe”.
Bregović se osvrnuo i na rasizam i netrpeljivost prema Romima. “Rasisti nikada neće reći otvoreno da to jesu. Nikad nisam imao ozbiljne razgovore o Romima sa bilo kim. Ali, naravno, ja vidim šta se dešava u Evropi i posebno sam iznenađen situacijom u Francuskoj. Dakle, moj prirodan izbor je bio Pariz. Francuska ima istoriju primanja izgnanika, umetnika iz Rusije, Skandinavije, slikara iz Španije. Ovo je tako duga istorija ljudi koji traže utočište u takvoj civilizovanoj zemlji koja je oduvek bila vodilja evropske ideje. Sada su izbacili Cigane. Ili Italija, sa tako dugom istorijom siromaštva, tako da oni znaju kako je biti siromašan. Ipak, i oni izbacuju Rome. Ja sam odrastao u komunističkom vremenu i zapadne ideje su uvek bile vodilje za mene, tako da sam prilično razočaran”.
otvoreno: 1825 puta
petak, 26. oktobar 2012 u 15:59
Svaka čast Bregi kreativcu! Nema derneka bez njegove muzike. Želim mu da još dugo stvara i uveseljava narod.
petak, 26. oktobar 2012 u 22:19
Biznismen i maher za “tezgu” i lovu, nema šta! Rječnik i odgovori mu pravi, diplomatski, sa puno prostora za manevre… da mu niti jedna strana ne može prigovoriti ni zakačiti se. No, život tome nauči čovjeka.
Sjećam ga se kao gitariste sastava “Beštije”, i nastupa u Domu kulture Vratnik, negdje krajem 1960-ih. A, mi nešto mlađi, pa sviramo kao predgrupa… Došao Kornelije Kovač da nas sluša, k’o mi talenti… Poslije Kornelija lokalni jalijaši zadržali u sali i htjeli da ga ošišaju. (Poslije smo im bili predgrupa na još nekoliko svirki, npr. u Prvoj gimnaziji.)
Ali sam, svejedno, zadivljen Bregovićevim njuhom za lovu i finansijskim uspjehom (pored neosporne muzičke nadarenosti), i preokretom od klasičnog rokera do izvođača “džipsi” muzike; koji zna podići balkanskom, ali i internacionalnom, ukusu masa.
Srećom, Sarajevo, BiH, Jugoslavija, imali su Indexe (te još neke grupe, na primjer, Čičke) koji su uspostavili (naročito do početka 1970-ih) visoki rock-pop standard, pa “pastirski rock” Bregovića & drugova bitnije nije narušio ugled sarajevske pop škole…
ponedeljak, 29. oktobar 2012 u 20:42
Samo dva komentara na ovako zapajivu temu! Cudo, izgleda da je Brega i sve oko Brege preslo u istoriju.
srijeda, 13. februar 2013 u 16:00
I što bi moj, tada još mali sin,’92. rekao: “neću da živim u zemlji u kojoj žive nacije “!
Nije li već to dovoljno!