Warning: Creating default object from empty value in /homepages/5/d94778607/htdocs/dovla.net-2/wp-content/plugins/view_counter/view_counter.php on line 52
dovla.net » In memoriam: Prof. Dr Kasim Prohić

In memoriam: Prof. Dr Kasim Prohić

Dragi Vlado,

Jučer je bila godišnjica smrti mog profesora, kolege i prijatelja Kasima Prohića.

Napisah na Facebooku da “nikada Kasimovu smrt prežalio nisam. Evo i danas, nakon dvadeset i osam godina, to osjetih. I ne mogoh zadržati samo za sebe.”

A ranije, u “Sarajevskim zapisima”, objavih tekst koji vam šaljem.

Srdačno,

Predrag Finci

Bilo je hladno, novembarsko jutro kada s Edom krenuh u Zagreb. Mnogo smo pušili i s mukom govorili. Onda sasvim potonuli u šutnju a mislili isto: umro Kasim. Nije mu bilo ni pedeset. Mjesecima se žalio na zdravlje, ali mu niko nije vjerovao da je ozbiljno bolestan. Ni ja. Nekako sam sve mislio da zdravlje nekadašnjeg atletičara ne može biti lako narušeno. Odavno sam znao da Kasim ima golemu radnu energiju, da živi gotovo asketskim načinom života, da umije da se kontrolira i da malo što može poremetiti njegov unutarnji mir. Taj njegov mir osjetio sam odmah, kada sam ga prvi put vidio. Tihim, pretihim glasom je držao predavanje o Martinu Buberu. Iako je nekada bio Fochtov asistent, nije dijelio njegova filozofska uvjerenja. Najbolji učenici stasaju u otporu svojim učiteljima. Bilo je to vidljivo i u prvoj Prohićevoj knjizi Odvažnost izricanja, knjizi u kojoj se još osjećala njegova prvobitna pjesnička vokacija i već nazirala težnja ka konceptu otvorenog umjetničkog djela. Tako shvaćeno, djelo je na neki način pojmljeno kao način komunikacije i područje intersubjektiviteta, kao tvorevina koja u sebi pretpostavlja otvorenost dijaloškom principu i trajnu nedovršenost. Ono provocira našu percepciju i traži uvijek novo razumijevanje, koje se mijenja sa izmjenom historijske situacije. Samo, pak, djelo nije ni u tvorcu ni u stvaranom, već u onom odnosu koji nastaje između stvaraoca i njegovog objekta, a potom između stvorenog i njegovog receptora.

U seminarskim diskusijama često smo se vraćali pitanju strukture umjetničkog djela. Iako sam u potpunosti usvojio ideju o otvorenom karakteru djela, ipak sam branio tezu da umjetničko djelo u sebi mora imati apriornu vrijednost, koja nije podložna ni historijskoj promjenljivosti, ni proizvoljnosti subjektivnog prosuđivanja. Istinsko djelo je djelo o sebi, nezavisno o pojedinačnom iskustvu i kao takvo sazdano i potpuno dovršeno (“zatvoreno”) u sebi. Bachove fuge su bile velike i prije no što su pronađene njegove zagubljene partiture, Avignonska Pieta bi bila remekdjelo i da je niko nije vidio, mnogi su umjetnici bili sjajni i u doba kada su bili osporavani… Kasim sasluša moju argumentaciju, nešto zapisa, ali ništa ne reče. Od tada me poče pozdravljati s više srdačnosti.

Kada sam se poslije nekoliko godina vratio iz Pariza, u jednoj sarajevskoj knjižari nađoh Prohićeve knjige o Maku Dizdaru i Meši Selimoviću. Estetičar je očito odlučio da odgovori na izazove novih literarnih djela i da i na taj način potvrdi svoju privrženost konceptu stvaralačke i vlastite misaone otvorenosti. Stajališta kritičke teorije su na sve više izražen način bila prisutna u Prohićevim razmišljanjima, što je uskoro u potpunosti potvrdio u svojoj zbirci eseja Prizma i ogledalo. Vjerojatno su ga takva stajališta nagnala na zamašni intelektualni angažman: Kasim Prohić otvorio izložbu, preveo, predgovor napisao, uredio, održao predavanje, bio član žirija… često sam nailazio na Kasimovo ime, na njega samog rijetko. Onda me jednog dana zaustavi na ulici: “Dođi u srijedu na Akademiju, bit ćeš moj asistent…”.

Bio sam Kasimov asistent, na Likovnoj akademiji, pa na Filozofskom fakultetu. Brzo mi je povjerio da držim časove i požurivao da doktoriram kako bih u potpunosti mogao preuzeti nastavu estetike, jer je mjesto od Fochtovog odlaska u penziju bilo nominalno “upražnjeno”. Mojoj prvoj knjizi se obradova (“prava knjiga o problemu intersubjektiviteta”) iako je uveliko bila u suprotnosti s onim što je sam pisao. Sve češće smo se viđali i izvan fakulteta, sve više zbližavali što smo više surađivali. Pričao mi je kako je išao na studijski boravak kod Helmuta Kuhna, kako je kćerki Asji dao ime po Benjaminovoj ljubavi (“O njemu ću napisati knjigu”), kako će svoja djela dovršiti dvotomnom knjigom o problemu koji ga opsjeda – problemu intersubjektiviteta… Obojica smo se veselili kada sam doktorirao, na Nerminu zblanutost (“čuj estetičara što se deru”) pjevali kada sam se oženio Damjanom. Onda se odjednom, poslije izlaska Ćimićeve knjige u kojoj je i njega ocrnio, Kasimovo raspoloženje poremeti. Knjizi uslijedi žestoka polemika sa Nikolom Miloševićem. Poslije toga, jedva poneki kraći tekst. Kasim je sve teže hodao, sve više zatvarao u sebe. Ipak je smogao snage da još jednom obeća da će “za mjesec dana napisati knjigu o Valteru Benjaminu”. Imao je godina koliko i on na svom zadnjem putovanju. Kada Edo i ja stigosmo pred kliniku u Zagrebu, Nora mi ispriča kako je Kasim umro. Kasnije mi povjeri kako joj je doktor rekao da je u svemu bilo najgore što “Kasim više nije htio da živi….”.

Komentari (5)

1
Ante Granić
Saturday, 1. December 2012 u 19:22

Hvala , gospodine Finci – na potsjećanju na Kasima .
Vi ste , očigledno , mladja generacija . Kasim Prohić je
bio moj drugar na fakultetu i bio sam kad je polagao
završni ispit iz filozofije . Bolio ga je zub , teško je
govorio i stalno držao šaku na ustima .
Ispit nije trajao ni dvadesetak minuta .
Bio je te briljantan student , iz generacija iz kojih su
bili i Marina Trumić , Nedjo Šipovac , Aco Ljiljak , Vjenceslav
Čižek , Ina Krstanović….A , eto i ja .
U nasim uspomenama ostao je kao primjer dobrog druga
i čovjeka !
Pokoj mu vječni !

2
Asja
Monday, 3. December 2012 u 10:02

Hvala svima na sjećanju na mog nikad prežaljenog tatu. Asja Prohić

3
Zdenka
Tuesday, 25. December 2012 u 16:46

Divan čovjek, veliki prijatelj, hvala Predragu na tekstu.

4
Mirsad
Monday, 17. November 2014 u 14:45

Hvala prof. Finciju, Mirsad Čukle. novinar, koji o Konjicu i Konjičanima već 40 godina prikuplja sve što je lijepo i dobro, pozdrav i poštovanje, M.Čukle 061 627 418

5
Enver Dragulj
Monday, 17. November 2014 u 14:52

Moj profesor Dr Kasim Prohić !

Upišite komentar

Vaš komentar