Bato Jefti?: O RADU BLOGA “DOVLA.NET” I NEKIM SAVREMENIM TEMAMA

Dobre vibracije Sa�ka Fetahagi?a

Prema podacima o otvaranju, na kraju stranica autorskih tekstova u na�em Blogu , pribli�no ocjenjuju?i, desetak hiljada ?italaca posje?uje, prati i pregleda stranice Dovla.neta. Ono �to povezuje ovu �armiju� ?italaca razli?itih interesovanja, sklonosti, politi?kih orijentacija, pobuda, zavi?ajnih ishodi�ta i mentaliteta – ogleda se u rije?i zajedni?kog jezika i govora sredina, saradnika i ?italaca. Kada bih danas, nakon nekih sedam godina javljanja na Blogu, bio obavezan da ukratko okvalifikujem najzna?ajnije i najbitnije oznake Bloga � rekao bih, prvo, da su to slobodna kori�tenja razli?itih dijalekata i idiolekata (gr. idios � svoj, vlastiti govor nekog ?ovjeka) u pisanju; drugo, slobodan je izbor tema; tre?e, saradnici su slobodni i nesputani u izlaganju politi?kih, ideolo�kih i stru?nih nazora i mi�ljenja. Od ovoga se izuzima: u Blogu se ne objavljuju rije?i koje su iskazane na lascivan na?in (bestidno, razvratno, sabla�njivio) � te tekstovi koji su krajnje reakcionarni , jednoumni, netolerantni i nazadni. {Pobude i na?ela moga pisanja detaljno su ispisani u ?etiri nastavka na Blogu, u septembru 2007. (�Emigrantske jezi?ke razglednice�, arhiva) — �to ?e pomo?i ?itaocima i meni da se bolje razumijemo u ovakvom pristupu}.

_____________________

Nedavno me rasanilo, probudilo i podstaklo da se javim — prpo�no (razigrano i razdragano) pisanje Sa�ka Fetahagi?a, pod naslovom �Nekad sam i ja��( 6,V o.g.) — koje �ivo podsje?a na vremena kako se prije minulog rata bogato i slobodno dru�ilo, povezivalo, privredjivalo i ljudovalo na sve strane Juge i svijeta. Danas je, medjutim, sve vi�e onih koje zabole prisje?anja i pomisli na protekle dane privatne, stru?ne, slu�bene i kolegijalne dru�be i asocijacije. Ve?ini nas ukradeno je i zatrto vi�e od deset godina normalnog �ivota (svakome na razli?it na?in usje?en je o�iljak).

Evo �ta me ovih dana uznemirava i pobudjuje da pi�em. ?ini mi se da smo olako prelazili preko nekih informacija i tema koje su bile vrlo zna?ajne u drugim republikama, a �organski� su povezane sa BiH, sa knji�evnim radom mojih drugova i kolega. Manje-vi�e nam je poznato da su knjige uni�tavane po fa�isti?kom klju?u (knjige drugih nacija, pisane �neprijateljskim� pismom, drugoja?ijih pogleda, druk?ijih gledi�ta, druga?ijih shvatanja, drugovrstnijih,�drugorodjenih� uvjerenja). ?inilo mi se da je sasvim prirodna znati�elja da prelistavam i ?itam te knjige osudjene na spaljivanje kao otrovno zle i nakazne vje�tice. Studenti Filozofskog fakulteta u Sarajevu koristili su se knjigama iz drugih republika, a neki od njih postajali encikopedisti i profesori sveu?ili�ta (ili univerziteta) u Zagrebu, Beogradu ili Novom Sadu. Kolege iz moje generacije, docnije prononsirani enciklopedisti, profesori, esejisti, pjesnici, pripovjeda?i, romansijeri, publicisti: Tomislav Ladan, Vitomir Luki?, Muhsin Rizvi?, Naim Kurt, Andjelko Vuleti?, Nasiha Kapid�i?, Ilija Ladin i dr. na studiju �tedro su se koristili literaturom sa svih univerziteta gdje se izu?avala ju�noslovenska filologija. Te�ko smo dolazili do literature, naro?ito za izu?avanje staroslovenskog jezika i istorije jezika. Postojale su tzv. medjuknji�ni?ke pozajmice i odjeljenja u bibliotekama koja su ?inila usluge. Npr. za moj diplomski rad na Filozofskom fakultetu u Sarajevu morao sam da 1953. obradim temu �Demetar Dimitrija, osniva? hrvatskog kazali�ta� (?ija djela su �tampana i 1842. i 1844.). � Sve je to i�lo na bazi reciprociteta. Na�a Vije?ni?ka biblioteka je svesrdno i bogato opslu�ivala zainteresovane iz cijele Jugoslavije. Bilo je Bosanaca i Hercegovaca koji su studirali u Zagrebu i Beogradu i tamo ostajali kao asistenti ili profesori i obratno, onih koji su dolazili u Sarajevo iz Hrvatske u istom svojstvu. U BiH osnovci su u obaveznoj lektiri ?itali �Dru�bu Pere Kvr�ice�, �Vlak u snijegu�, �Devetorica hrabrih� i dr. (Mate Lovrak); �Pri?e iz davnine�,�?udnovate zgode �egrta Hlapi?a�, �Striborova �uma� i dr. (Ivana Brli?-Ma�urani?, ?ije su pri?e iz slavenske pro�losti i mitologije bile na stalnom repertoaru Lutkarskog pozori�ta u Sarajevu); �Zlatarevo zlato�, �?uvaj se Senjske ruke�, �Selja?ka buna� (A.?enoa) i dr. Da ne spominjemo Gvida Tartalju, Vladimira Nazora i ine. Ovo je samo malo prisje?anja na medjusobne �kolske uticaje. Mogli bismo danima govoriti o interferencijama u jeziku (vlak:voz ; nula:ni�tica, itd.). O Krle�inim enciklopedijama, o tome da je od oslobodjenja (1945.) do Krle�ine smrti 2 miliona gledalaca posmatralo Krle�ine drame i tako u nedogled lamentiraju?i, sve do selja?kog granatiranja Vije?nice.

Bija�e to na na�em Blogu 16.jula 2012.godine, kada je objavljeno da je pod naslovom �Knjigocid� promovisana knjiga umirovljenog sveu?ili�nog profesora Ante Le�aje. Tu nalazimo malu, jedva uo?ljivu, profesorovu sli?icu, pod kojom pi�e: �Uni�tavanje knjiga zvali su otpisom i podr�avali iz Sabora.� (Ovo podsje?a na onu perslifla�u: �Isprebijani je naglo preminuo uz prisustvo vlasti. Sve je bilo po zakonu.� Profesor Le�aja pi�e da je devedesetih godina uni�teno 2,8 milijuna �nepo?udnih knjiga�. On je to na Promociji , u prepunoj velikoj dvorani zagreba?kog novinarskog doma, predo?io u knjizi dokumenata na 600 stranica, isti?u?i: �Iznad svega stajala je zvani?na dr�avna politika.� Dalje, Leksikograf Velimir Viskovi? iznio je podatak da je po?etkom devedesetih “Enciklopedija Jugoslavije” prodavana budza�to , a �to nije prodano otpremljeno je u recikla�u.

Sedamdesetih godina, mnoge moje kolege – ?ije je osnovno zanimanje bilo uredjivanje knjiga, pisanje recenzija, redigovanje i lektorisanje � bili su iznenadjeni i zbunjeni kada su im u Skenderiji, za �tandom Matice hrvatske nudili i prodavali po najni�oj cijeni dragocijenu knjigu: �ENCIKLOPEDIJSKI RJE?NIK LINGVISTI?KIH NAZIVA� (Dva toma; Rikard Simeon; Matica hrvatska; Zagreb, 1969.). Rje?nik je pisan na osam jezika; prilo�eno je 710 bibliografskih jedinica (knjiga, ?asopisa, stru?nih radova, monografija, a koje su pisali stotinjak doktora nauka). Na�i bh. filolozi, profesori, doktori, magistri nauka i studenti, i danas, �tedro se koriste ovom izvanrednom knjigom. Nije potrebno mnogo se domi�ljati da se sazna kako su zavr�ili neprodati Simeonovi Enciklopedijski rje?nici. U prahu i pepelu ili u recikla�i.

Uz bok Prof. Simeona neizostavno je pomenuti i sudbinu nau?nog djela velikog filologa, romaniste, zagreba?kog profesora Sveu?ili�ta, Petra Skoka. Bez sumnje, jednog od najve?ih ju�noslavenskih i svjetskih toponomasti?ara i onomasti?ara. (Nauke o zna?enju, tvorbi i porijeklu imena mjesta i ljudi.). Njegova istra�ivanja se�u oko tisu?u godina unazad, sve do balto-slovenskih zajednica i njihovih idioma.Napisao je i sjajnu knjigu :�Dolazak Slavena na Mediteran�. Ima vi�e od 500 objavljenih radova. Posmrtno mu je izdan u 4 toma �ETIMOLOGIJSKI RJE?NIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA� (sa vi�e od 100.000 natuknica).Godinama sam predrat ,do 1992. tra�io po knji�arama i sajmovima da kupim bilo koju Profesorovu knjigu, ali uzalud. Zna se zbog ?ega su bile nepo?udne (imena: Slaveni , Hrvati ,Bosanci, Bo�njaci i Srbi, al pari ; jednaki u vrijednosti).

U komunikacijama putem interneta, ?esto se neprili?no , neumjesno ,nestru?no i neargumentovano raspravlja o ?irilici i latinici , s pozicija balkansko-plemenskih �superiority kompleksa� i raskola.De fakto samo su gr?ki i rimski alfabeti baza, temelj, osnova,fundament, svih balkanskih pisama.U nas, Ju�nih Slavena i u svijetu ,mo�da, najve?i nau?nik u istra�ivanju raznih vrsta pisama ( poznat je i kao istori?ar,knji�evnik i bibliolog)�Zvonimir Kulundji?,napisao je i izvanrednu knjigu iz oblasti paleografije , pod naslovom �KNJIGA O KNJIZI o knjizi�,Zagreb, 1952.Svim grafi?kim sredstvima: ilustracijama,,bojama , crte�ima, vinjetama, uporednim tabelama pisama , naravno, i tekstovima, po?inju?i od prije 3700 godina, na najakuratniji na?in predo?ava i u?i nas o onome �to je neophodno znati o knjizi ,paleografiji i vlastitom pismu.O ?emu nacionalni mra?njaci koji �ele da vrednuju latinicu ili ?irilicu nemaju ni pojma.

Neizostavno je ovdje pomenuti da je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti bila najvi�a hrvatska nau?no�umjetni?ka ustanova, a njen osniva? bio je �akova?ki biskup Josip Juraj ?trosmajer.Prvi predsjednik JAZU bio je istaknuti hrvatski kanonik, histori?ar i politi?ar Franjo Ra?ki.Oni su uz saradnju Dani?i?a, Gaja ,Vuka, Kukuljevi?a i drugih, �iliraca,� te jugoslovenski orijentisanih stru?njaka i politi?ara izdavali najzna?ajniju ju�noslavensku jezikoslovnu publikaciju do danas : �RJE?NIK HRVATSKOG ILI SRPSKOG JEZIKA�, koja je izlazila od 1880.do 1976.

Na kraju .Uni�tavanje knjiga kao supstancije (fil.prabiti,sr�i,biti) ili supstrata (fil.jedinstvene materijalne osnove razli?itih pojava i procesa)�neminovno ?e vremenom dovesti do otudjenja i nanosenja neprocjenjive stete vlastitom narodu.

Danas je 10 maj. U Njemackoj je obiljezeno 80 godina od paljenja knjiga.