Warning: Creating default object from empty value in /homepages/5/d94778607/htdocs/dovla.net-2/wp-content/plugins/view_counter/view_counter.php on line 52
dovla.net » Bato Jefti?: O RADU BLOGA “DOVLA.NET” I NEKIM SAVREMENIM TEMAMA

Bato Jefti?: O RADU BLOGA “DOVLA.NET” I NEKIM SAVREMENIM TEMAMA

Dobre vibracije Saška Fetahagi?a

Prema podacima o otvaranju, na kraju stranica autorskih tekstova u našem Blogu , približno ocjenjuju?i, desetak hiljada ?italaca posje?uje, prati i pregleda stranice Dovla.neta. Ono što povezuje ovu “armiju” ?italaca razli?itih interesovanja, sklonosti, politi?kih orijentacija, pobuda, zavi?ajnih ishodišta i mentaliteta – ogleda se u rije?i zajedni?kog jezika i govora sredina, saradnika i ?italaca. Kada bih danas, nakon nekih sedam godina javljanja na Blogu, bio obavezan da ukratko okvalifikujem najzna?ajnije i najbitnije oznake Bloga – rekao bih, prvo, da su to slobodna korištenja razli?itih dijalekata i idiolekata (gr. idios – svoj, vlastiti govor nekog ?ovjeka) u pisanju; drugo, slobodan je izbor tema; tre?e, saradnici su slobodni i nesputani u izlaganju politi?kih, ideoloških i stru?nih nazora i mišljenja. Od ovoga se izuzima: u Blogu se ne objavljuju rije?i koje su iskazane na lascivan na?in (bestidno, razvratno, sablažnjivio) – te tekstovi koji su krajnje reakcionarni , jednoumni, netolerantni i nazadni. {Pobude i na?ela moga pisanja detaljno su ispisani u ?etiri nastavka na Blogu, u septembru 2007. (“Emigrantske jezi?ke razglednice”, arhiva) — što ?e pomo?i ?itaocima i meni da se bolje razumijemo u ovakvom pristupu}.

_____________________

Nedavno me rasanilo, probudilo i podstaklo da se javim — prpošno (razigrano i razdragano) pisanje Saška Fetahagi?a, pod naslovom “Nekad sam i ja…”( 6,V o.g.) — koje živo podsje?a na vremena kako se prije minulog rata bogato i slobodno družilo, povezivalo, privredjivalo i ljudovalo na sve strane Juge i svijeta. Danas je, medjutim, sve više onih koje zabole prisje?anja i pomisli na protekle dane privatne, stru?ne, službene i kolegijalne družbe i asocijacije. Ve?ini nas ukradeno je i zatrto više od deset godina normalnog života (svakome na razli?it na?in usje?en je ožiljak).

Evo šta me ovih dana uznemirava i pobudjuje da pišem. ?ini mi se da smo olako prelazili preko nekih informacija i tema koje su bile vrlo zna?ajne u drugim republikama, a “organski” su povezane sa BiH, sa književnim radom mojih drugova i kolega. Manje-više nam je poznato da su knjige uništavane po fašisti?kom klju?u (knjige drugih nacija, pisane ”neprijateljskim” pismom, drugoja?ijih pogleda, druk?ijih gledišta, druga?ijih shvatanja, drugovrstnijih,”drugorodjenih” uvjerenja). ?inilo mi se da je sasvim prirodna znatiželja da prelistavam i ?itam te knjige osudjene na spaljivanje kao otrovno zle i nakazne vještice. Studenti Filozofskog fakulteta u Sarajevu koristili su se knjigama iz drugih republika, a neki od njih postajali encikopedisti i profesori sveu?ilišta (ili univerziteta) u Zagrebu, Beogradu ili Novom Sadu. Kolege iz moje generacije, docnije prononsirani enciklopedisti, profesori, esejisti, pjesnici, pripovjeda?i, romansijeri, publicisti: Tomislav Ladan, Vitomir Luki?, Muhsin Rizvi?, Naim Kurt, Andjelko Vuleti?, Nasiha Kapidži?, Ilija Ladin i dr. na studiju štedro su se koristili literaturom sa svih univerziteta gdje se izu?avala južnoslovenska filologija. Teško smo dolazili do literature, naro?ito za izu?avanje staroslovenskog jezika i istorije jezika. Postojale su tzv. medjuknjižni?ke pozajmice i odjeljenja u bibliotekama koja su ?inila usluge. Npr. za moj diplomski rad na Filozofskom fakultetu u Sarajevu morao sam da 1953. obradim temu “Demetar Dimitrija, osniva? hrvatskog kazališta” (?ija djela su štampana i 1842. i 1844.).   Sve je to išlo na bazi reciprociteta. Naša Vije?ni?ka biblioteka je svesrdno i bogato opsluživala zainteresovane iz cijele Jugoslavije. Bilo je Bosanaca i Hercegovaca koji su studirali u Zagrebu i Beogradu i tamo ostajali kao asistenti ili profesori i obratno, onih koji su dolazili u Sarajevo iz Hrvatske u istom svojstvu. U BiH osnovci su u obaveznoj lektiri ?itali “Družbu Pere Kvržice”, “Vlak u snijegu”, ”Devetorica hrabrih” i dr. (Mate Lovrak); “Pri?e iz davnine”,”?udnovate zgode šegrta Hlapi?a”, ”Striborova šuma” i dr. (Ivana Brli?-Mažurani?, ?ije su pri?e iz slavenske prošlosti i mitologije bile na stalnom repertoaru Lutkarskog pozorišta u Sarajevu); “Zlatarevo zlato”, ”?uvaj se Senjske ruke”, “Selja?ka buna” (A.?enoa) i dr. Da ne spominjemo Gvida Tartalju, Vladimira Nazora i ine. Ovo je samo malo prisje?anja na medjusobne školske uticaje. Mogli bismo danima govoriti o interferencijama u jeziku (vlak:voz ; nula:ništica, itd.). O Krležinim enciklopedijama, o tome da je od oslobodjenja (1945.) do Krležine smrti 2 miliona gledalaca posmatralo Krležine drame i tako u nedogled lamentiraju?i, sve do selja?kog granatiranja Vije?nice.

Bijaše to na našem Blogu 16.jula 2012.godine, kada je objavljeno da je pod naslovom “Knjigocid” promovisana knjiga umirovljenog sveu?ilišnog profesora Ante Lešaje. Tu nalazimo malu, jedva uo?ljivu, profesorovu sli?icu, pod kojom piše: ”Uništavanje knjiga zvali su otpisom i podržavali iz Sabora.” (Ovo podsje?a na onu persliflažu: ”Isprebijani je naglo preminuo uz prisustvo vlasti. Sve je bilo po zakonu.” Profesor Lešaja piše da je devedesetih godina uništeno 2,8 milijuna “nepo?udnih knjiga”. On je to na Promociji , u prepunoj velikoj dvorani zagreba?kog novinarskog doma, predo?io u knjizi dokumenata na 600 stranica, isti?u?i: ”Iznad svega stajala je zvani?na državna politika.” Dalje, Leksikograf Velimir Viskovi? iznio je podatak da je po?etkom devedesetih “Enciklopedija Jugoslavije” prodavana budzašto , a što nije prodano otpremljeno je u reciklažu.

Sedamdesetih godina, mnoge moje kolege – ?ije je osnovno zanimanje bilo uredjivanje knjiga, pisanje recenzija, redigovanje i lektorisanje – bili su iznenadjeni i zbunjeni kada su im u Skenderiji, za štandom Matice hrvatske nudili i prodavali po najnižoj cijeni dragocijenu knjigu: ”ENCIKLOPEDIJSKI RJE?NIK LINGVISTI?KIH NAZIVA” (Dva toma; Rikard Simeon; Matica hrvatska; Zagreb, 1969.). Rje?nik je pisan na osam jezika; priloženo je 710 bibliografskih jedinica (knjiga, ?asopisa, stru?nih radova, monografija, a koje su pisali stotinjak doktora nauka). Naši bh. filolozi, profesori, doktori, magistri nauka i studenti, i danas, štedro se koriste ovom izvanrednom knjigom. Nije potrebno mnogo se domišljati da se sazna kako su završili neprodati Simeonovi Enciklopedijski rje?nici. U prahu i pepelu ili u reciklaži.

Uz bok Prof. Simeona neizostavno je pomenuti i sudbinu nau?nog djela velikog filologa, romaniste, zagreba?kog profesora Sveu?ilišta, Petra Skoka. Bez sumnje, jednog od najve?ih južnoslavenskih i svjetskih toponomasti?ara i onomasti?ara. (Nauke o zna?enju, tvorbi i porijeklu imena mjesta i ljudi.). Njegova istraživanja sežu oko tisu?u godina unazad, sve do balto-slovenskih zajednica i njihovih idioma.Napisao je i sjajnu knjigu :”Dolazak Slavena na Mediteran”. Ima više od 500 objavljenih radova. Posmrtno mu je izdan u 4 toma “ETIMOLOGIJSKI RJE?NIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA” (sa više od 100.000 natuknica).Godinama sam predrat ,do 1992. tražio po knjižarama i sajmovima da kupim bilo koju Profesorovu knjigu, ali uzalud. Zna se zbog ?ega su bile nepo?udne (imena: Slaveni , Hrvati ,Bosanci, Bošnjaci i Srbi, al pari ; jednaki u vrijednosti).

U komunikacijama putem interneta, ?esto se neprili?no , neumjesno ,nestru?no i neargumentovano raspravlja o ?irilici i latinici , s pozicija balkansko-plemenskih “superiority kompleksa” i raskola.De fakto samo su gr?ki i rimski alfabeti baza, temelj, osnova,fundament, svih balkanskih pisama.U nas, Južnih Slavena i u svijetu ,možda, najve?i nau?nik u istraživanju raznih vrsta pisama ( poznat je i kao istori?ar,književnik i bibliolog)—Zvonimir Kulundji?,napisao je i izvanrednu knjigu iz oblasti paleografije , pod naslovom “KNJIGA O KNJIZI o knjizi”,Zagreb, 1952.Svim grafi?kim sredstvima: ilustracijama,,bojama , crtežima, vinjetama, uporednim tabelama pisama , naravno, i tekstovima, po?inju?i od prije 3700 godina, na najakuratniji na?in predo?ava i u?i nas o onome što je neophodno znati o knjizi ,paleografiji i vlastitom pismu.O ?emu nacionalni mra?njaci koji žele da vrednuju latinicu ili ?irilicu nemaju ni pojma.

Neizostavno je ovdje pomenuti da je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti bila najviša hrvatska nau?no—umjetni?ka ustanova, a njen osniva? bio je đakova?ki biskup Josip Juraj ?trosmajer.Prvi predsjednik JAZU bio je istaknuti hrvatski kanonik, histori?ar i politi?ar Franjo Ra?ki.Oni su uz saradnju Dani?i?a, Gaja ,Vuka, Kukuljevi?a i drugih, “iliraca,” te jugoslovenski orijentisanih stru?njaka i politi?ara izdavali najzna?ajniju južnoslavensku jezikoslovnu publikaciju do danas : “RJE?NIK HRVATSKOG ILI SRPSKOG JEZIKA”, koja je izlazila od 1880.do 1976.

Na kraju .Uništavanje knjiga kao supstancije (fil.prabiti,srži,biti) ili supstrata (fil.jedinstvene materijalne osnove razli?itih pojava i procesa)—neminovno ?e vremenom dovesti do otudjenja i nanosenja neprocjenjive stete vlastitom narodu.

Danas je 10 maj. U Njemackoj je obiljezeno 80 godina od paljenja knjiga.

Komentari (10)

1
ANTE GRANIC
Saturday, 11. May 2013 u 07:57

E, moj Bato !…
Mnogo je toga napisano o toj temi i u
FERALU splitskom. Lijepo se potsjetiti
i toga, ili posebno toga, ali – i danas
je u glavama mnogih tako!

Kao što se i danas ?uje:
NOŽ – ŽICA – SREBRENICA,
tako se “iza brda valja”:
NOŽ – ŽICA – ?IRILICA !

A bila bi i turisti?ka atrakcija da se na ulazu
u dosta gradovu, u Hrvatskoj naprimjer,
napiše:
DOBRODOŠLI U GRAD GDJE SE NE PIŠE –
?IRILICOM !

Hvala, moj Bato na prilogu!
Ali, naše ti suze – ne pomažu!

2
Miro Karamehmedovi?
Saturday, 11. May 2013 u 17:32

Dragi moj, naš Bato,

Vrle su tvoje želje i jasni su tvoji puti.
Rije?i su ti rodne a besjede plodne.
Duša ti je meka a o?i sjaje za ?ovjeka.

Tvoje svovremene namjere su ?asne,
one su za ?ovjeka, bude mu volju, želju i nadu
u jednakost i pravdu.

Zra?iš pame?u i znanjem i suosje?aš sa ljudskim stanjem.
Ogromno je tvoje znanje, cijenim ga uz uvažavanje.
Ljubav i poštovanje su skromne rije?i što o tebi ho?u re?i.

3
Ljubiša Ze?evi?
Sunday, 12. May 2013 u 17:24

Batri? Jovanovi?, savezni poslanik je konstantno govorio o problemu progona ?irilice u BiH. I to na javnim skupovima. Na jednom sastanku pri vrhu izvršne jugovlasti, agresivno je govorio o tome ‘problemu’. Dobih rije? pa rekoh da se “Oslobodjenje’ – jedino u Jugi, štampa na oba pisma, a da je ‘zapostavljanje’ ?irilice u BiH rezultat uništavanja svih ?irilicnih knjiga u BiH u doba NDH, kao i pisa?ih mašina. On zajogunio o ‘neravnopravnosti’ itd. pa mu rekoh da ?irilica u BiH za NDH nije egzistirala, dok se, istovremeno, u Crnoj Gori, pod italijanskom oklupacijom to nije dogodilo. ?ovjek zapjenio – kao nanio sam mu uvredu, na šta rekoh da je to samo fakt a ne vrijedjanje i dodadoh da je Bugojno po?elo proizvoditi mašine “Biserke’ sa ?irilicnom tastaturom, pa mogu da mu pošaljem jednu.
Iz naše porodi?ne biblioteke/obiteljske knjižnice, komplet srspke književnosti u 100 knjiga na ?irilici, poklonjen je nastavniku sarajevskog fakulteta – jer su iste 1992 ‘iš?ezle’. A nije bilo spaljivanja, osim Vije?nice, gdje je gorilo sve što je moglo ugroziti tada teku?e mišljenje i politi?ke stavove. I Fakultet za fizi?ku kulturu, je preimenovan u Fakultet tjelesnog odgoja i sporta, a ne znam zašto nije: športa.
Zeko

4
Ane Dalmatinka
Sunday, 12. May 2013 u 23:55

Hvala, dragi profesore Jefticu, na izuzetnom prilogu. Vašem znanju nema kraja, oduševljava nas i napominje nas: ?itaj, ?itaj, u?i, u?i, napominje nas kako smo bili bogati sa dva alfabeta, sa razumijevanjem onih koji su govorili druga?ijim govorom od onog na kojem smo progovorili prve rije?i u djetinjstvu, slušajuci majku, oca, babu i dida. A onda u školi usvojili standardni jezik i postali govornici i jednog i drugog, i mogli ih govoriti odvojeno, kako prilike traže, ili mješaju?i ih po nekim svojim ili donekle usvojenim nepisanim kriterijima.
Kao što ste rekli: “prije minulog rata ljudovalo na sve strane Juge i svijeta”, kako nas je “slobodno korištenje razli?itih dijalekata” ?inilo bogatim i jedinstvenim, velikim.
Miro Karamehmedovi? je tako lijepo sve rekao, za sve nas blogovce, u svojoj poemi “Dragi moj, naš Bato”
Hvala Miro!
Ja ?u samo dodati malo o frazeologiji: Kao što nam je svima poznato, u svakom jeziku i govoru postoji jedan sloj o kojem se manje u?i u školi – frazeologija, gdje zna?enje obi?no ne proizlazi iz zna?enja sastavnih rije?i, kao na primjer: “Sve u šesnaest” što zna?i: jako, svom snagom. Ili ” nositi glavu u torbi” svi znamo da to zna?i: riskirati, izlagati se opasnosti. “Imati soli u glavi” “Mirna Bosna” ….
Citirat ?u fraze koje sam naj?eš?e ?ula :”Držati jezik za zubima”, “biti ?ija desna ruka”, ” bistar ko gusti sok”, “ne bi ni mrava zgazija”, “pravi tukac”, “fali soli u glavi”, ” biti široke ruke”, “širi nego duži”, “sko?it ko oparen”, ‘ ne dat ni fetu kruva”, “i jare i pare” , “ne zna desna šta ?ini liva”, “?init se ko Englez”, “eto ti ga na”, “?init ceremonije”, “bit na svoju ruku”, “krast Bogu dane”, ” isto s…. drugo pakovanje”, ” ?ovik i po”, ‘ dobar ka kruv”, ‘duša od ?ovika”, ” nisu mu sve koze na broju”, “more ko ulje”, ” more ko lukšija”, “ko riba na suvom’, ” ko da ima crve u g…..”, ” gledat se ko pas i ma?ka”, ………
Svim blogovkama :Happy Mother’s Day!
P. S.
Dragi moj, naš Bato, javite se ?eš?e, je moja, naša molba.

5
Dževad Džekson
Monday, 13. May 2013 u 14:55

? ?????????, ?? ????? ?? ???? ?? ????????, ??? ????? ?????? ????? „????? ?? ????“ (????????, ????????, ???? ???).

6
ANTE GRANIC
Tuesday, 14. May 2013 u 06:07

U moje vrijeme, u BH je i u?itelj mogao da
odabere prvo pîsmo za prva?i?e. U drugom
razredu, od polugodišta, u?ilo se drugo pismo.
Zatim se pisalo jednim pismom danas, drugim sutra.
Ili, sedmicu jednim, sedmicu drugim.
.
Poslije osmogodišnje škole svako je mogao,
u svakodnevnici, pisati pismom koje sam odabere.
Ni danas, kad uzmem knjigu u ruke, i ne pomisljam
na to da li je ?irilicom ili latinicom napisana.
Pa i na ovom našem blogu, ?ini se – ?irilica se
pojavi kao neki raritet!…
Malte ne kao iznenadjenje!

7
Bato Jeftic
Friday, 17. May 2013 u 00:04

Postovani Ana, Ante, Miro, Zeko i Džeksone, to sste se manje-više osvrnuli na moje pisanje “O radu Bloga…(11.maj o.g.)– dugujem vam zahvalnost. Budu?i da je na Mostarskom savjetovanju o književnom jeziku (oktobar,1973.) bilo oko stotinu jezikoslovaca , sa osamdesetak referata, diskusija i zaklju?aka–?ini mi se da je oportuno da ovdje predo?im neke zna?ajne i danas aktuelne , ali zaboravljene, misli sa Mostarskog savjetovanja. Npr. Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Srdjan Jankovi? kazao je: “Ovdje bih htio ukazati na jednu o?itu zabludu koja se javlja u vezi sa valorizacijom naše ?irilice. Naime, uzima se kao op?epriznata i neoboriva istina da je naša ?irilica najsavršenije pismo na svijetu. Ta romanti?arska zabluda još uvijek vlada u našoj sredini. Bavio sam se tipologijom pisama, imam i jedan rad koji ?u pokloniti drugu Markovi?u, te mogu da ustvrdim da postoje i “savršenija” pisma, kao na primjer turska latinica što je jasno svakome onome ko poznaje tursku pisanu rije?. Finsko latini?ko pismo isto tako spada u “najsavršenija” pisma, a mongolska ?irilica, koju spominje drug Matkovi?, je adaptacija ruske ?irilice na mongolski i ne bi trebalo misliti da sa radi o “vukovskom” pismu. (Vidjeti knjigu: “Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku”: Institut za jezik i književnost u Sarajevu i NIP Oslobodjenje;Sarajevo 1974. str.168.).
Ovo je preobimna materija da bi se mogla stisnuti u ovom kvadrati?u. Ako se ukaže potreba ,i prilika, mogao bih još pomalo da javljam. Hvala na strpljenju. S poštovanjem Bato Jefti?

8
Jan Beran
Friday, 17. May 2013 u 06:02

Piši, Bato vu?ji roditelju… Svaka ti je zlatna, svaka je otkrovenje… Vrijedi jedna tvoja stranica ne?ijeg doktorata… Piši, zaboravi?e se…

9
Bato Rafajlovic
Saturday, 18. May 2013 u 07:42

Velepoštovani profesore Bato!

Što rek’o J. Beran,
nicim ne tjeran;
svaka r’je? Vam vr’jedi zlata,
a stranica ne?’jeg doktorata.

R’je? Vam je svaka izuzetna
i nadasve benevolentna.

Vaša se ?ita,
jer je ?estita.
Vaša se pika,
jer nema trika.
Svaka se Vaša
oponaša…

I pišite zato, dragi Bato,
kada Vam je ve? od Boga dato.
A blogovci zna?e to da c’jene
kad Vam opet novi prilog krene.

Vaš velepoštovalac
B Rafajlovic

10
Mašo Uži?anin
Sunday, 19. May 2013 u 22:38

Dragi Bato,
nakon ovakvih pohvala i komentara, teško je dati komentar koji bi rekao više ili bolje. Ne?u se niti pokušati nadmetati sa ostalim, a eto imam potrebu da kažem: Hvala Bato, od vas se zbilja može u?iti i nau?iti mnogo. Lijep pozdrav i sve najbolje, Mašo

UpiĆĄite komentar

VaĆĄ komentar