Bato Jefti?: O RADU BLOGA “DOVLA.NET” I NEKIM SAVREMENIM TEMAMA
Dobre vibracije Saka Fetahagi?a
Prema podacima o otvaranju, na kraju stranica autorskih tekstova u naem Blogu , priblino ocjenjuju?i, desetak hiljada ?italaca posje?uje, prati i pregleda stranice Dovla.neta. Ono to povezuje ovu armiju ?italaca razli?itih interesovanja, sklonosti, politi?kih orijentacija, pobuda, zavi?ajnih ishodita i mentaliteta – ogleda se u rije?i zajedni?kog jezika i govora sredina, saradnika i ?italaca. Kada bih danas, nakon nekih sedam godina javljanja na Blogu, bio obavezan da ukratko okvalifikujem najzna?ajnije i najbitnije oznake Bloga rekao bih, prvo, da su to slobodna koritenja razli?itih dijalekata i idiolekata (gr. idios svoj, vlastiti govor nekog ?ovjeka) u pisanju; drugo, slobodan je izbor tema; tre?e, saradnici su slobodni i nesputani u izlaganju politi?kih, ideolokih i stru?nih nazora i miljenja. Od ovoga se izuzima: u Blogu se ne objavljuju rije?i koje su iskazane na lascivan na?in (bestidno, razvratno, sablanjivio) te tekstovi koji su krajnje reakcionarni , jednoumni, netolerantni i nazadni. {Pobude i na?ela moga pisanja detaljno su ispisani u ?etiri nastavka na Blogu, u septembru 2007. (Emigrantske jezi?ke razglednice, arhiva) — to ?e pomo?i ?itaocima i meni da se bolje razumijemo u ovakvom pristupu}.
_____________________
Nedavno me rasanilo, probudilo i podstaklo da se javim — prpono (razigrano i razdragano) pisanje Saka Fetahagi?a, pod naslovom Nekad sam i ja
( 6,V o.g.) — koje ivo podsje?a na vremena kako se prije minulog rata bogato i slobodno druilo, povezivalo, privredjivalo i ljudovalo na sve strane Juge i svijeta. Danas je, medjutim, sve vie onih koje zabole prisje?anja i pomisli na protekle dane privatne, stru?ne, slubene i kolegijalne drube i asocijacije. Ve?ini nas ukradeno je i zatrto vie od deset godina normalnog ivota (svakome na razli?it na?in usje?en je oiljak).
Evo ta me ovih dana uznemirava i pobudjuje da piem. ?ini mi se da smo olako prelazili preko nekih informacija i tema koje su bile vrlo zna?ajne u drugim republikama, a organski su povezane sa BiH, sa knjievnim radom mojih drugova i kolega. Manje-vie nam je poznato da su knjige unitavane po faisti?kom klju?u (knjige drugih nacija, pisane neprijateljskim pismom, drugoja?ijih pogleda, druk?ijih gledita, druga?ijih shvatanja, drugovrstnijih,drugorodjenih uvjerenja). ?inilo mi se da je sasvim prirodna znatielja da prelistavam i ?itam te knjige osudjene na spaljivanje kao otrovno zle i nakazne vjetice. Studenti Filozofskog fakulteta u Sarajevu koristili su se knjigama iz drugih republika, a neki od njih postajali encikopedisti i profesori sveu?ilita (ili univerziteta) u Zagrebu, Beogradu ili Novom Sadu. Kolege iz moje generacije, docnije prononsirani enciklopedisti, profesori, esejisti, pjesnici, pripovjeda?i, romansijeri, publicisti: Tomislav Ladan, Vitomir Luki?, Muhsin Rizvi?, Naim Kurt, Andjelko Vuleti?, Nasiha Kapidi?, Ilija Ladin i dr. na studiju tedro su se koristili literaturom sa svih univerziteta gdje se izu?avala junoslovenska filologija. Teko smo dolazili do literature, naro?ito za izu?avanje staroslovenskog jezika i istorije jezika. Postojale su tzv. medjuknjini?ke pozajmice i odjeljenja u bibliotekama koja su ?inila usluge. Npr. za moj diplomski rad na Filozofskom fakultetu u Sarajevu morao sam da 1953. obradim temu Demetar Dimitrija, osniva? hrvatskog kazalita (?ija djela su tampana i 1842. i 1844.). Sve je to ilo na bazi reciprociteta. Naa Vije?ni?ka biblioteka je svesrdno i bogato opsluivala zainteresovane iz cijele Jugoslavije. Bilo je Bosanaca i Hercegovaca koji su studirali u Zagrebu i Beogradu i tamo ostajali kao asistenti ili profesori i obratno, onih koji su dolazili u Sarajevo iz Hrvatske u istom svojstvu. U BiH osnovci su u obaveznoj lektiri ?itali Drubu Pere Kvrice, Vlak u snijegu, Devetorica hrabrih i dr. (Mate Lovrak); Pri?e iz davnine,?udnovate zgode egrta Hlapi?a, Striborova uma i dr. (Ivana Brli?-Maurani?, ?ije su pri?e iz slavenske prolosti i mitologije bile na stalnom repertoaru Lutkarskog pozorita u Sarajevu); Zlatarevo zlato, ?uvaj se Senjske ruke, Selja?ka buna (A.?enoa) i dr. Da ne spominjemo Gvida Tartalju, Vladimira Nazora i ine. Ovo je samo malo prisje?anja na medjusobne kolske uticaje. Mogli bismo danima govoriti o interferencijama u jeziku (vlak:voz ; nula:nitica, itd.). O Krleinim enciklopedijama, o tome da je od oslobodjenja (1945.) do Krleine smrti 2 miliona gledalaca posmatralo Krleine drame i tako u nedogled lamentiraju?i, sve do selja?kog granatiranja Vije?nice.
Bijae to na naem Blogu 16.jula 2012.godine, kada je objavljeno da je pod naslovom Knjigocid promovisana knjiga umirovljenog sveu?ilinog profesora Ante Leaje. Tu nalazimo malu, jedva uo?ljivu, profesorovu sli?icu, pod kojom pie: Unitavanje knjiga zvali su otpisom i podravali iz Sabora. (Ovo podsje?a na onu persliflau: Isprebijani je naglo preminuo uz prisustvo vlasti. Sve je bilo po zakonu. Profesor Leaja pie da je devedesetih godina uniteno 2,8 milijuna nepo?udnih knjiga. On je to na Promociji , u prepunoj velikoj dvorani zagreba?kog novinarskog doma, predo?io u knjizi dokumenata na 600 stranica, isti?u?i: Iznad svega stajala je zvani?na dravna politika. Dalje, Leksikograf Velimir Viskovi? iznio je podatak da je po?etkom devedesetih “Enciklopedija Jugoslavije” prodavana budzato , a to nije prodano otpremljeno je u reciklau.
Sedamdesetih godina, mnoge moje kolege – ?ije je osnovno zanimanje bilo uredjivanje knjiga, pisanje recenzija, redigovanje i lektorisanje bili su iznenadjeni i zbunjeni kada su im u Skenderiji, za tandom Matice hrvatske nudili i prodavali po najnioj cijeni dragocijenu knjigu: ENCIKLOPEDIJSKI RJE?NIK LINGVISTI?KIH NAZIVA (Dva toma; Rikard Simeon; Matica hrvatska; Zagreb, 1969.). Rje?nik je pisan na osam jezika; priloeno je 710 bibliografskih jedinica (knjiga, ?asopisa, stru?nih radova, monografija, a koje su pisali stotinjak doktora nauka). Nai bh. filolozi, profesori, doktori, magistri nauka i studenti, i danas, tedro se koriste ovom izvanrednom knjigom. Nije potrebno mnogo se domiljati da se sazna kako su zavrili neprodati Simeonovi Enciklopedijski rje?nici. U prahu i pepelu ili u reciklai.
Uz bok Prof. Simeona neizostavno je pomenuti i sudbinu nau?nog djela velikog filologa, romaniste, zagreba?kog profesora Sveu?ilita, Petra Skoka. Bez sumnje, jednog od najve?ih junoslavenskih i svjetskih toponomasti?ara i onomasti?ara. (Nauke o zna?enju, tvorbi i porijeklu imena mjesta i ljudi.). Njegova istraivanja seu oko tisu?u godina unazad, sve do balto-slovenskih zajednica i njihovih idioma.Napisao je i sjajnu knjigu :Dolazak Slavena na Mediteran. Ima vie od 500 objavljenih radova. Posmrtno mu je izdan u 4 toma ETIMOLOGIJSKI RJE?NIK HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA (sa vie od 100.000 natuknica).Godinama sam predrat ,do 1992. traio po knjiarama i sajmovima da kupim bilo koju Profesorovu knjigu, ali uzalud. Zna se zbog ?ega su bile nepo?udne (imena: Slaveni , Hrvati ,Bosanci, Bonjaci i Srbi, al pari ; jednaki u vrijednosti).
U komunikacijama putem interneta, ?esto se neprili?no , neumjesno ,nestru?no i neargumentovano raspravlja o ?irilici i latinici , s pozicija balkansko-plemenskih superiority kompleksa i raskola.De fakto samo su gr?ki i rimski alfabeti baza, temelj, osnova,fundament, svih balkanskih pisama.U nas, Junih Slavena i u svijetu ,moda, najve?i nau?nik u istraivanju raznih vrsta pisama ( poznat je i kao istori?ar,knjievnik i bibliolog)Zvonimir Kulundji?,napisao je i izvanrednu knjigu iz oblasti paleografije , pod naslovom KNJIGA O KNJIZI o knjizi,Zagreb, 1952.Svim grafi?kim sredstvima: ilustracijama,,bojama , crteima, vinjetama, uporednim tabelama pisama , naravno, i tekstovima, po?inju?i od prije 3700 godina, na najakuratniji na?in predo?ava i u?i nas o onome to je neophodno znati o knjizi ,paleografiji i vlastitom pismu.O ?emu nacionalni mra?njaci koji ele da vrednuju latinicu ili ?irilicu nemaju ni pojma.
Neizostavno je ovdje pomenuti da je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti bila najvia hrvatska nau?noumjetni?ka ustanova, a njen osniva? bio je đakova?ki biskup Josip Juraj ?trosmajer.Prvi predsjednik JAZU bio je istaknuti hrvatski kanonik, histori?ar i politi?ar Franjo Ra?ki.Oni su uz saradnju Dani?i?a, Gaja ,Vuka, Kukuljevi?a i drugih, iliraca, te jugoslovenski orijentisanih stru?njaka i politi?ara izdavali najzna?ajniju junoslavensku jezikoslovnu publikaciju do danas : RJE?NIK HRVATSKOG ILI SRPSKOG JEZIKA, koja je izlazila od 1880.do 1976.
Na kraju .Unitavanje knjiga kao supstancije (fil.prabiti,sri,biti) ili supstrata (fil.jedinstvene materijalne osnove razli?itih pojava i procesa)neminovno ?e vremenom dovesti do otudjenja i nanosenja neprocjenjive stete vlastitom narodu.
Danas je 10 maj. U Njemackoj je obiljezeno 80 godina od paljenja knjiga.
Saturday, 11. May 2013 u 07:57
E, moj Bato !…
Mnogo je toga napisano o toj temi i u
FERALU splitskom. Lijepo se potsjetiti
i toga, ili posebno toga, ali – i danas
je u glavama mnogih tako!
Kao to se i danas ?uje:
NO – ICA – SREBRENICA,
tako se “iza brda valja”:
NO – ICA – ?IRILICA !
A bila bi i turisti?ka atrakcija da se na ulazu
u dosta gradovu, u Hrvatskoj naprimjer,
napie:
DOBRODOLI U GRAD GDJE SE NE PIE –
?IRILICOM !
Hvala, moj Bato na prilogu!
Ali, nae ti suze – ne pomau!
Saturday, 11. May 2013 u 17:32
Dragi moj, na Bato,
Vrle su tvoje elje i jasni su tvoji puti.
Rije?i su ti rodne a besjede plodne.
Dua ti je meka a o?i sjaje za ?ovjeka.
Tvoje svovremene namjere su ?asne,
one su za ?ovjeka, bude mu volju, elju i nadu
u jednakost i pravdu.
Zra?i pame?u i znanjem i suosje?a sa ljudskim stanjem.
Ogromno je tvoje znanje, cijenim ga uz uvaavanje.
Ljubav i potovanje su skromne rije?i to o tebi ho?u re?i.
Sunday, 12. May 2013 u 17:24
Batri? Jovanovi?, savezni poslanik je konstantno govorio o problemu progona ?irilice u BiH. I to na javnim skupovima. Na jednom sastanku pri vrhu izvrne jugovlasti, agresivno je govorio o tome ‘problemu’. Dobih rije? pa rekoh da se “Oslobodjenje’ – jedino u Jugi, tampa na oba pisma, a da je ‘zapostavljanje’ ?irilice u BiH rezultat unitavanja svih ?irilicnih knjiga u BiH u doba NDH, kao i pisa?ih maina. On zajogunio o ‘neravnopravnosti’ itd. pa mu rekoh da ?irilica u BiH za NDH nije egzistirala, dok se, istovremeno, u Crnoj Gori, pod italijanskom oklupacijom to nije dogodilo. ?ovjek zapjenio – kao nanio sam mu uvredu, na ta rekoh da je to samo fakt a ne vrijedjanje i dodadoh da je Bugojno po?elo proizvoditi maine “Biserke’ sa ?irilicnom tastaturom, pa mogu da mu poaljem jednu.
Iz nae porodi?ne biblioteke/obiteljske knjinice, komplet srspke knjievnosti u 100 knjiga na ?irilici, poklonjen je nastavniku sarajevskog fakulteta – jer su iste 1992 ‘i?ezle’. A nije bilo spaljivanja, osim Vije?nice, gdje je gorilo sve to je moglo ugroziti tada teku?e miljenje i politi?ke stavove. I Fakultet za fizi?ku kulturu, je preimenovan u Fakultet tjelesnog odgoja i sporta, a ne znam zato nije: porta.
Zeko
Sunday, 12. May 2013 u 23:55
Hvala, dragi profesore Jefticu, na izuzetnom prilogu. Vaem znanju nema kraja, oduevljava nas i napominje nas: ?itaj, ?itaj, u?i, u?i, napominje nas kako smo bili bogati sa dva alfabeta, sa razumijevanjem onih koji su govorili druga?ijim govorom od onog na kojem smo progovorili prve rije?i u djetinjstvu, sluajuci majku, oca, babu i dida. A onda u koli usvojili standardni jezik i postali govornici i jednog i drugog, i mogli ih govoriti odvojeno, kako prilike trae, ili mjeaju?i ih po nekim svojim ili donekle usvojenim nepisanim kriterijima.
Kao to ste rekli: “prije minulog rata ljudovalo na sve strane Juge i svijeta”, kako nas je “slobodno koritenje razli?itih dijalekata” ?inilo bogatim i jedinstvenim, velikim.
Miro Karamehmedovi? je tako lijepo sve rekao, za sve nas blogovce, u svojoj poemi “Dragi moj, na Bato”
Hvala Miro!
Ja ?u samo dodati malo o frazeologiji: Kao to nam je svima poznato, u svakom jeziku i govoru postoji jedan sloj o kojem se manje u?i u koli – frazeologija, gdje zna?enje obi?no ne proizlazi iz zna?enja sastavnih rije?i, kao na primjer: “Sve u esnaest” to zna?i: jako, svom snagom. Ili ” nositi glavu u torbi” svi znamo da to zna?i: riskirati, izlagati se opasnosti. “Imati soli u glavi” “Mirna Bosna” ….
Citirat ?u fraze koje sam naj?e?e ?ula :”Drati jezik za zubima”, “biti ?ija desna ruka”, ” bistar ko gusti sok”, “ne bi ni mrava zgazija”, “pravi tukac”, “fali soli u glavi”, ” biti iroke ruke”, “iri nego dui”, “sko?it ko oparen”, ‘ ne dat ni fetu kruva”, “i jare i pare” , “ne zna desna ta ?ini liva”, “?init se ko Englez”, “eto ti ga na”, “?init ceremonije”, “bit na svoju ruku”, “krast Bogu dane”, ” isto s…. drugo pakovanje”, ” ?ovik i po”, ‘ dobar ka kruv”, ‘dua od ?ovika”, ” nisu mu sve koze na broju”, “more ko ulje”, ” more ko lukija”, “ko riba na suvom’, ” ko da ima crve u g…..”, ” gledat se ko pas i ma?ka”, ………
Svim blogovkama :Happy Mother’s Day!
P. S.
Dragi moj, na Bato, javite se ?e?e, je moja, naa molba.
Monday, 13. May 2013 u 14:55
? ?????????, ?? ????? ?? ???? ?? ????????, ??? ????? ?????? ????? ????? ?? ???? (????????, ????????, ???? ???).
Tuesday, 14. May 2013 u 06:07
U moje vrijeme, u BH je i u?itelj mogao da
odabere prvo pîsmo za prva?i?e. U drugom
razredu, od polugodita, u?ilo se drugo pismo.
Zatim se pisalo jednim pismom danas, drugim sutra.
Ili, sedmicu jednim, sedmicu drugim.
.
Poslije osmogodinje kole svako je mogao,
u svakodnevnici, pisati pismom koje sam odabere.
Ni danas, kad uzmem knjigu u ruke, i ne pomisljam
na to da li je ?irilicom ili latinicom napisana.
Pa i na ovom naem blogu, ?ini se – ?irilica se
pojavi kao neki raritet!…
Malte ne kao iznenadjenje!
Friday, 17. May 2013 u 00:04
Postovani Ana, Ante, Miro, Zeko i Deksone, to sste se manje-vie osvrnuli na moje pisanje “O radu Bloga…(11.maj o.g.)– dugujem vam zahvalnost. Budu?i da je na Mostarskom savjetovanju o knjievnom jeziku (oktobar,1973.) bilo oko stotinu jezikoslovaca , sa osamdesetak referata, diskusija i zaklju?aka–?ini mi se da je oportuno da ovdje predo?im neke zna?ajne i danas aktuelne , ali zaboravljene, misli sa Mostarskog savjetovanja. Npr. Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Srdjan Jankovi? kazao je: “Ovdje bih htio ukazati na jednu o?itu zabludu koja se javlja u vezi sa valorizacijom nae ?irilice. Naime, uzima se kao op?epriznata i neoboriva istina da je naa ?irilica najsavrenije pismo na svijetu. Ta romanti?arska zabluda jo uvijek vlada u naoj sredini. Bavio sam se tipologijom pisama, imam i jedan rad koji ?u pokloniti drugu Markovi?u, te mogu da ustvrdim da postoje i “savrenija” pisma, kao na primjer turska latinica to je jasno svakome onome ko poznaje tursku pisanu rije?. Finsko latini?ko pismo isto tako spada u “najsavrenija” pisma, a mongolska ?irilica, koju spominje drug Matkovi?, je adaptacija ruske ?irilice na mongolski i ne bi trebalo misliti da sa radi o “vukovskom” pismu. (Vidjeti knjigu: “Mostarsko savjetovanje o knjievnom jeziku”: Institut za jezik i knjievnost u Sarajevu i NIP Oslobodjenje;Sarajevo 1974. str.168.).
Ovo je preobimna materija da bi se mogla stisnuti u ovom kvadrati?u. Ako se ukae potreba ,i prilika, mogao bih jo pomalo da javljam. Hvala na strpljenju. S potovanjem Bato Jefti?
Friday, 17. May 2013 u 06:02
Pii, Bato vu?ji roditelju… Svaka ti je zlatna, svaka je otkrovenje… Vrijedi jedna tvoja stranica ne?ijeg doktorata… Pii, zaboravi?e se…
Saturday, 18. May 2013 u 07:42
Velepotovani profesore Bato!
to rek’o J. Beran,
nicim ne tjeran;
svaka r’je? Vam vr’jedi zlata,
a stranica ne?’jeg doktorata.
R’je? Vam je svaka izuzetna
i nadasve benevolentna.
Vaa se ?ita,
jer je ?estita.
Vaa se pika,
jer nema trika.
Svaka se Vaa
oponaa…
I piite zato, dragi Bato,
kada Vam je ve? od Boga dato.
A blogovci zna?e to da c’jene
kad Vam opet novi prilog krene.
Va velepotovalac
B Rafajlovic
Sunday, 19. May 2013 u 22:38
Dragi Bato,
nakon ovakvih pohvala i komentara, teko je dati komentar koji bi rekao vie ili bolje. Ne?u se niti pokuati nadmetati sa ostalim, a eto imam potrebu da kaem: Hvala Bato, od vas se zbilja moe u?iti i nau?iti mnogo. Lijep pozdrav i sve najbolje, Mao