Comments for dovla.net

Comment on TBF u Beogradu by PIKE PEJCINOVIC

PIKE PEJCINOVIC — Tue, 07 Feb 2012 17:56:02 +0000

E, MOJ FINCI I TI SI MI SE JAVIO, NE ZNAM KAKO JE POGRESNO NAPISANA E-MAIL ADRESA

sarajevo9680@sbcglobal,net

evo sad pokusaj, nego ti nisi napisao svoj E-mail. kako su zena i djeca, ti naricito, mi smo svi za sada ok.
pisi mi sta ima novog , kad budes imao vremena, do tada iskreni pozdravi od
mene i moje zene

Comment on TV serija TITO – Posljednji svjedoci testamenta by Mili Pavlovic

Mili Pavlovic — Tue, 07 Feb 2012 16:41:12 +0000

Srbija je prvi put zvanično iznijela stav o ujedinjenju Južnih Slovena u jednu državu kroz Nišku deklaraciju, 7. decembra 1914. godine.
Konkretni pregovori o ustrojstvu takve države počeli su, međutim, tri godine kasnije, a vođeni su u dva navrata – na Krfu 1917. i u Ženevi 1918. Ti pregovori su rezultirali Krfskom deklaracijom i Ženevskim sporazumom.
Krfska deklaracija ustanovila je naziv države, monarhističko uređenje, teritoriju, ravnopravnu upotrebu imena sva tri naroda, pisma, vjeroispovesti, jednakost svih građana, opšte biračko pravo i tajno glasanje.
Osnove Ženevskog sporazuma bile su ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu nedjeljivu državu i ponuda Crnoj Gori da uđe u Kraljevinu SHS. Tim sporazumom je predviđeno i da spoljašnje granice budu određene samoopredeljenjem naroda. Uslovi za stvaranje Kraljevine SHS stvoreni su po završetku Prvog svjetskog rata, posle propasti Austrougarske monarhije i Otomanskog carstva.
Kraljevina SHS nastala je Ugovorom Jugoslovenskog odbora koji je predstavljao južnoslovenske zemlje koje su se odvojile od Habsburške monarhije, i regenta Aleksandra Karađorđevića, koji je 1. decembra 1918. godine objavio stvaranje kraljevine.
Premijer prve vlade bio je jedan od osnivača Radikalne stranke, Stojan Protić.
Kraljevina SHS je promijenila naziv u Kraljevinu Jugoslaviju 3. oktobra 1929. godine.
Tokom Drugog svjetskog rata, na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, 29. novembra 1943. godine postavljeni su temelji novog uređenja Jugoslavije. Po završetku rata, održan je referendum na kome je prihvaceno republikansko državno uređenje, umjesto monarhističkog. Mislim da su separatisti drugih naroda imali ocite ciljeve otcjepljenja i osamostaljenja , a srbijansko politicko rukovodstvo im je islo naruku svojim velikosrspkim hegemonizmom. To znaci da, kada se govori o zaljubljenosti u Jugoslaviju, ne postoji vise ona seksi hemija koja je bila amalgam za ujedinjenje.
Gdje da premjestimo Titov grob? U Zagreb, Sarajevo, Mostar, Pristinu… tamo gdje se spomenici njegovih suboraca partizana divljacki unistavaju! Nijedno beogradsko partizansko spomen groblje nije unisteno, a tako je i u cijeloj Srbiji. Pustite Tita da pociva tamo gdje je to i zelio, dakle u Kuci Cvijeca, i to dovijeka!

Comment on TV serija TITO – Posljednji svjedoci testamenta by Zecevic Ljubisa

Zecevic Ljubisa — Tue, 07 Feb 2012 16:35:59 +0000

Nista. Za prenosenje i nosanje kostiju nisu zaduzeni Bosanci. Grobovi se ne diraju. To smo ucili ali nismo naucili.
Zeko

Comment on TV serija TITO – Posljednji svjedoci testamenta by slobodan

slobodan — Tue, 07 Feb 2012 16:01:01 +0000

Cijenjeni gospodine Pelivan, nikada nisam smatrao da je ljude dobro dijeliti po regionalnom ili nacionalnom osnovu. Pa zar Vi odista vjerujete da u Sarajevu, Zagrebu, odnosno Beogradu svi građani misle isto, po nekom sveopštem gradskom plebiscitu? Pa ne misle isto čak ni u jednoj familiji, a kamoli šire. I dobro je što je to tako, jer kako bi se onda učili demokratiji…
Kada već “dijelite” gradove na one koji vole i ne vole Tita, informišite se malo i u kojoj je sarajevskoj firmi, uoči “demokratskih izbora”, Titova slika nađena razlupana u toaletu i ko je radio u toj firmi…

Comment on Mašo Užičanin: Vinetu, crveni džentlmen by Lala

Lala — Tue, 07 Feb 2012 15:25:41 +0000

Postovani Vlado,

Zafranovicevi filmovi su mi povratili moral, kao i prica Tri sokaka iz Mostara.
VOLIMO SE LJUDI !

Mrvica koju mozete umetnuti u neki cosak ako zatreba, anegdota je iz mog djetinjstva (rodjena 1946) :

Prvih godina nakon “onog rata”, dok sam jos bila djevojcica predskolskog uzrasta, mamina rodica Seka vodila me sa sobom u sela u kojima je ona sluzbovala kao uciteljica.
U jednom od njih, Godusi, seljani su me upitali : Koje si ti vjere?
Odgovorila sam : “SARAJ’VSKE”…
Dugo se u familiji prepricavalo uz smijeh, tako da sam to zapamtila. zar nije lijepo ?!

Pozdrav,

Radmila

Comment on Kaluža, selektor poljske reprezentacije by Desimir B

Desimir B — Tue, 07 Feb 2012 14:01:21 +0000

Reklo bi se da gospodin Žuja ima zanimljivu kolekciju članaka na temu sporta. Veoma simpatičan prilog-ćlanak o utakmici reprezentacija Poljske i Jugoslavije daleke 1936-te, iz pera hrvatskog novinara Grge Zlatopera i to u beogradskoj Politici.

Ipak smatram da taj članak NEMOŽE biti ama baš nikakav razlog da se Grga Zlatoper zbog toga proglasi uvlakačem i režimlijom. Pomenti novinar te atribute mogao je dobiti samo na osnovu njegovog propagandsitičkog rada u “Glasu Amerike” koji je u doba hladnog rata bio barjaktar antikomunističke propagande. To se i komentara gospodina Žuje nažalost ne vidi.

Comment on TBF u Beogradu by Jakob Finci

Jakob Finci — Tue, 07 Feb 2012 13:53:11 +0000

Dragi Pikane,
Nemoj se sekirati, a ni ti Azra, jer ce proslave mature biti, ovako ili onako. Inace, Pike ti si stavio krivu email adresu, pa se posta vraca, pa provjeri sa zetom jos jednom koja je prava. a moja je
Pozdrav,
Jaki

Comment on Aleksandar Hemon: Podanici naroda by Dino Mlivic

Dino Mlivic — Tue, 07 Feb 2012 13:13:16 +0000

Ja sam, odmah na pocetku da se zna, veliki postovalac Aleksandra Hemona. Imamo i nekoliko zajednickih stvari. Volimo Sarajevo, cini mi se na isti nacin, ateisti, Bosanci (namjerno “B”) i lagani zal za onim sto je Bosna nekad bila. Prvi susret sa njim je bio knjiga koju sam procitao na svedskom i engleskom (Ljubav i prepreke) a onda sam poceo traziti i sve ostalo sto je napisao. Svako slijedece citanje je kod mene povecavalo procenat postovanja prema piscu Hemonu. Internet, Youtube….. cackao sam svuda da procitam ili cujem koju rijec vise o njemu. Vrhunac je bio intervju sa njim na svedskom radiju, juni prosle godine, ako se ne varam, u emisiji, vrlo cijenjenoj i slusanoj “Sta citati na godisnjem odmoru”. Bio sam, malo je reci prijatno iznenadjen, malo je reci i ponosan, da pored svedskih pisaca H. Mankela, Lize Marklund, Stieg Larssona (koji su sa milionskim tirazima prevodjeni na dvadesetak jezika) postoji i jedan bosanski pisac, koji jasno i nedvosmisleno ukazuje voditeljici programa na svoje porijeklo. Prosetao je tu istu voditeljicu i Sarajevom, ugostio u svom domu, upoznao sa rodbinom, vodio na carsiju, pokazao gostoljubivost bosansku. Interviju je odjeknuo kao bomba u kulturnim krugovima Svedske. U biblioteci, u gradu gdje trenutno zivim, nisi mogao doci do njegove knjige. Morao si se upisati u red, dug otprilike par mjeseci. U knjizarama su njegove knjige, prije intervjua, bile negdje, van prvog pogleda a onda su jednostavno, preko noci osvanule “rame uz rame” sa Larssonovom trilogijom Milenium. Vauuuuu. Jedan Bosanac, nezamislivo. Setao sam se kao paun medju policama knjiga i slusao svede koji se spremaju na odmor i traze bilo sta od Hemona. Bolji “feeling” za moj patriotizam nisam mogao zamisliti.
U Stockholmu je bila jedna velika festa povodom odlaska u penziju naseg hirurga, sarajlije Branka Vujovica “Vuje”, august prosle godine. Skupila se raja iz cijelog svijeta (bukvalno sa svih strana). Razgovarajuci sa jednom divnom zenom iz Cikaga, upitah da li poznaje Hemona (i on je otamo). “Naravno, to je nas prijatelj, dobro se poznamo, ko njega ne zna taj ne zivi u Cikagu. Svi iz bivse Juge ga dobro znaju i kod svakog je dobro dosao, velika raja, sarajevska, normalno”.
E jebi se Hemone, pomislih, opet o tebi samo najjj najbolje.
E tako je i u ovom njegovom javljanju.
Cestitke Hemone i da te jos dugo citamo i cujemo.
Postovanje
Dino Mlivic

Comment on Predrag Finci: Nova knjiga by predrag finci

predrag finci — Tue, 07 Feb 2012 08:17:20 +0000

Adresa je ispravna. Po svoj prilici je u pitanju neki trenutni zastoj. Pokusaj sljedece nedelje ponovo na http://www.superknjizara.hr ili samo supeknjizara

Srdacno,
P. F.

Comment on Aleksandar Hemon: Podanici naroda by Malik -nijeKula

Malik -nijeKula — Tue, 07 Feb 2012 06:11:39 +0000

za Nadana,
originalni Hemonov tekst http://www.guernicamag.com/features/3410/hemon_1_15_12/#.TyqVNjK4CvM.facebook