dovla.net

Juče smo Suada i ja posjetili naše prijatelje Sanu i Seada - Cicu Dardagana u Detroitu i prisustvovali divnom ispraćaju koji su im priredili brojni prijatelji jer se Sana i Cico definitivno vraćaju u Sarajevo. O ispraćaju drugi put. Medjutim, od Cice smo dobili fotografije i kopije dokumenata o proglašenju njegovog djeda (po majci) Adama Tilla “Pravednikom”, još jednim herojem Holokausta koji je, reskirajući svoj život, pomagao Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata u Zagrebu u vrijeme zloglasne NDH. Ljubitelji sporta primjetiće na spisku imena ostalih Pravednika iz Hrvatske uklesanih na Zidu časti u Vrtu Pravednika u Jerusalemu i ime bivšeg prvaka svijeta u stonom tenisu Žarka Dolinara. U prilogu je Seadovo pismo:

“U Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini već dvije godine je trajao rat, ovaj posljednji, suludi, bratoubilački rat. Nada da će svijet nešto učiniti i zaustaviti to ludilo, polako je gasnula. Tako sam se, tražeći bilo kakav izlaz, aprila 1994.godine, zajedno sa porodicom, našao u Americi prolazeći nezaobilazne izbjegličke muke. Radio sam sve i svašta pokušavajući ponovo stati na svoje noge i naći pravac i put za svoju porodicu.

E, baš tada, dolazi oficijelno pismo iz Izraela - Moj deda, Adam Till, posmertno je odlikovan “Medaljom Pravednika” za spašavanje Jevreja u vrijeme Holokausta! Znao sam da je moj deda bio poznati graditelj, gradio je prvi visoki dimnjak u Zenici, cestu Sarajevo - Ilidža (onu pokockanu), most na Krivaji u Zavidovićima, gradio je i Templ u Sarajevu. Read more »

O sadašnjim nazivima jezika na centralnom južnoslovenskom podrčju

Ubrzo nakon Pete razglednice, stigli su mi komentari kojim sam pozvan da nešto kažem o današnjem nazivu jezika na središnjem južnoslovenskom području. Kada sam počeo da pišem razglednice, zamislio sam da mi upravo to bude jedna od najznačajnijih tema (naravno, tek nakon što predočim sve argumente za ovakvo ili onakvo>imenovanje).

Učinio mi se najtipičnijim komentar čitateljice Azre Kazazovic iz Hjustona, u kom, izmedju ostalog, piše:…” mene zaista interesuje šta vi mislite kako bi trebalo nazvati taj naš jezik a da njegovo ime bude prihvaćeno u sve te četiri, danas države, a nekada republike bivše Jugoslavije”. Read more »

TURCIZMI - TIJESNO IME

U prethodnoj, petoj po redu razglednici, predočeno je kako riječi: slovenski, ilirski, slovinski, bosanski, ilirički i dr. u srednjem vijeku, na centralnim južnoslovenskim prostorima, nesmetano prelaze kroz različite plemenske teritorije i zajednice, i služe u komuniciranju. Međutim, poznato je da su riječi dolazile čak sa Pirinejskog poluostrva iz Španije, putem naših Sefarda.

Hebraista Eugen Verber pisao je o uticajima hebrejskog (jidiš, sefardski, jevrejsko-španski) na naš jezik. Pominjao je npr. riječi: pajzl (krcmica), šmokljan i dr.

Neobičnim putevima, poput vjetrova iz daljine, stizale su nam riječi i iz Dalekog istoka i slobodno se kretale na našim južnoslovenskim prosto- rima. Read more »

Nekoliko čitalaca postavljalo je pitanja – kako je izgledalo pismo i kako se nazivao jezik prije 150 ili  200 i više godina, pa bih ovdje predočio neke ilustracije i podatke za koje smatram da će vas interesovati. Ističem da je ova materija i te kako aktuelna jer neki trgovci i prodavači lingvistike (i na istoku i na zapadu centralnih južnoslavenskih područja) iskopavaju riječi iz davne prošlosti i danas ih nazivaju “oživljenice”, te žele da ih vrate u savremenu upotrebu i time dokažu svoje rodoljublje i kako njihov naci-jezik postoji od amebe.

Bartol Kašić (ostrvo Pag, 1575 – Rim,1650)-pitomac Ilirskog zavoda u Loretu, zaredjen 1606. Postaje ispovjednik za ilirski jezik. Ispovijedao je hodočasnike iz južnoslavenskih krajeva  - bez sumnje bio je jedan od najobrazovanijih Južnih Slavena onoga doba i najmjerodavniji, najpravovaljaniji i najpozvaniji stručnjak za pitanja jezika na cijelom centralnom južnoslovenskom području. Od 16. pa sve do 19. vijeka nije bilo jezikoslovca takvog formata. ”1613.godine Papa ga povlači iz Dubrovnika i upućuje na jednogodišnje poslanstvo u krajeve pod turskom vlašću. Putuje u Beograd, Srem, Dalmaciju, prolazi kroz bosansko-hercegovačke krajeve. Posjetio je Vukovar, Osijek i Smederevo.” (Darija Gabrić  -Bagarić: ”Jezik Bartola Kašića”, Disertacija, str. 20., Institut za jezik, Sarajevo,1984). Read more »

Cico Kabiljo: Kućno blago

Svi mi u našim domovima imamo po neki predmet koji je nasijedjen ili mozda kupljen u antikvarnici, mozda na buvljaku ili na «garažnoj» prodaji, za koji vjerujemo da je vrijedan antikvitet. Čak mislimo da, kada bi to iznijeli na tržište, da bi postigli finu cijenu, ali ga ipak sa ljubavlju čuvamo i predajemo našim nasljednicima. I, evo prilike da iz razgovora sa velikim stručnjakom iz te oblasti, Jasenom Kabiljo, koji se već 30 godina uspješno bavi trgovinom tim predmetima u Beču, da se i čitaoci ovog Bloga upoznaju bar sa osnovnim karakteristikama te djelatnosti. Naravno, on prvo sve zainteresovane upućuje na mnogobrojnu literaturu i WEB stranice iz te oblasti, ali kroz razgovor nam daje par najosnovnijih načela za identifikaciju antikviteta. Kao prvo, on naglašava da antikvitet može biti samo ono što je, u vrijeme kad je proizvedeno i izašlo iz radione ili manufakture, bilo odmah, u startu skupo. Nikada jeftini predmeti ne mogu biti antikvitet niti su kao takvi ikada bili interesantni za trgovinu (on ne govori o staretinarnicama). Naravno i tu ima izuzetaka, kao kod predmeta kolekcionarskog značaja, posebno onih koji su uradjeni u malim serijama ili sa greškom koja je naknadno utvrdjena (poštanske marke, numizmatika i tsl.). Potom, sve te stvari koje su antikvitet, uradjene su u pravom smislu perfektno, od najboljih materijala i od strane najboljih majstora, prodavani su u ekskluzivnim prodavnicama, kupovani direktno ili naručivani od strane imućnih ljudi. Kako taj stručnjak kaže, nije mu poznato da se u toj trgovini ikada pojavio predmet sa tzv. tekuće trake. Read more »

Zadovoljstvo je imati 60 + godina

1. Otmičari nisu baš zainteresirani za tebe.
2. U slučaju otmice vjerojatno će te prvog pustiti.
3. Nitko ne očekuje, da ćeš kamo pobjeći.
4. Ljudi te zovu u 9 ujutro i pitaju: „Oprosti jesam li te probudio?“
5. Ljudi te više ne gledaju kao hipohondra.
6. Ničeg više nema što trebaš naučiti udarajući glavom u zid.
7. Stvari koje sada kupuješ, nećeš više „iznositi“.
8. Mirno možeš večerati u 4h poslijepodne.
9. Možeš preživjeti dan bez seksa, ali bez naočala ne.
10. U svađu možeš ući jedino još oko mirovinskih rasprava.
11. Više ne razmišljaš o ograničenju brzine kao o izazovu.
12. Prestaješ uvlačiti trbuh bez obzira tko ulazi u sobu.
13. Pjevaš i zviždiš uz melodiju mobitela.
14. Vid ti se više neće bitno pogoršati.
15. Tvoje investicije u zdravstvenu blagajnu konačno se isplate.
16. Tvoje kosti daju sigurniju vremensku prognozu nego Meteorološki zavod.
17. Tvoje tajne su potpuno sigurne kod tvojih prijatelja, jer ih se ni oni više ne sjećaju.
18. Proizvodnja moždanih stanica je konačno smanjena na prihvatljiv nivo.
19. Ne možeš se sjetiti tko ti je poslao ovu listu.
20. Primjećuješ li da je ova informacija napisana velikim slovima da bi ti bilo što lakše čitati.

Pošalji svima, kojih se još sjećaš…

Danas smo odlučili da posjetimo poznati Festival iz doba Renesanse koji se tradicionalno održava blizu Flinta, otprilike 80 km od našeg mjesta. Krenuli smo “džematile” Suada, Robi, Vesna, Ian i ja i tamo proveli preko četiri sata. Bilo je daleko iznad mojih očekivanja. Naime, ovakvi festivali održavaju se u mnogim gradovima Amerike i veoma su popularni.

Festival koji smo posjetili održava se u posebno izgradjenom gradiću sa bezbroj ulica i raznih gradjevina u srednjevjekovnom stilu u kojima su smještene prodavnice “svega i svačega”, prodaje se odjeća i razne vrste suvenira iz tog doba, a znatan broj namjenjen je prodaji hrane i pića i pred tim mjestima bili su cijelo vrijeme najduži redovi. Read more »

Pretprošlu razglednicu sam završio jednom anegdotom iz školskog života. Sada bih pisao o nekim ozbiljnijim, možda je bolje reći tragičnim temama, koje moje prijatelje u emigraciji ne ostavljaju ravnodušnim. Pitamo. Imaju li pravo gradjani BiH, naša djeca (budući ekonomisti, matematičari, trgovci, ljekari, privrednici i  dr.) – da saznaju da se u susjedstvu, s one strane ulice, ograde, školskog zida — od svih riječi kojima se nazivaju brojevi, od jedan do bilion, različito kazuju samo tri  riječi : tisuća: hiljada ; milijun : million ; bilijun : bilion. Da se od svih zamjenica samo nekoliko drukčije u komšiluku izgovaraju : ko: tko ; netko: neko; niko: nitko ; svako : svatko. …Da i oni s one strane brda ili rijeke, u drugom kantonu ili županiji , ili srezu, imaju stotinjak hiljada istih imenica i glagola i njihovih oblika ; da su iste konjugacija, deklinacija, fleksija. Da i danas ima 17 miliona gradjana (Bošnjaci, Crnogorci, Hercegovci, zapadni i istočni, Hrvati i Srbi – (sve po abecednom redu) koji se sporazumijevaju nadnacionalnim ili multinacionalnim, ili metanacionalnim jezikom.

Još je filozof, KVINTILIJAN, učitelj djece rimskih careva, ( I v.), u djelu Obuka besjednika, tvrdio da je najdragocjenija ljudska osobina za učenje i spoznaju – radoznalost. Kao dijete nisam čuo za Kvintilijana, ali sam se dva puta u djetinjstvu, a dva—tri puta kao odrastao, penjao na minaret. Prošvercovala me mala raja i jarani. Read more »

ZABAŠTINJENA IMENA JEZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI

Emigrantske jezičke razglednice, treći nastavak

Osvrt na komentare

Dragi blogovci, sadrzzaj vassih komentara na moju prvu jeziccku razglednicu primorao me da odlozzim slanje vec pripremljenog treceg nastavka i pokussam da hitno odgovorim na neke vasse nedoumice.

Prvo, oko naziva jezika. U periodima predstandardizacije i standardizacije (sporadiccni nazivi jezika poccceli prije hiljadu godina) bosanskohercegovaccki idiom (jezik) bio je podlozzen (zbog,najccesce turbulentnih i kossmarnih balkanskih istorijskih prilika) - promjenama u nazivu. Read more »

Dragi Vlado,hvala na uvazzavanju i stavljanju moje razglednice u Tvoj raskossni  Blog. Udarila ccast na mene kao na ssarova kamenje. Prepao sam se tolikog broja ccitalaca. Nisam se spremao za takvu paradu i nisam  bass siguran da cu sa svojih 76 godina  drzzati termpo i brzo pisati. Pokussacu,a ako me i istjerass iz Bloga, necu se ljutiti ,to sam i zasluzzio. Neki moji prijatelji koji su proccitali razglednicu u Blogu, savjetuju mi da nessto visse obrazlozzim zassto Jergovica predlazzem za nobelovca i kazzu da sam  dosadni stari tupadzzija ,naroccito kada citiram one argumente. Dobro, posstujem svoju emigrantsku raju. Argumente ostavljam za krajnju nuzzdu u pisanju i za kraj pisancije razglednica , a pokussacu da o Jergovicu nessto dostojno da kazzem. Read more »